BiH bez definicije energetskog siromaštva

Povezani članci

• Predstavljeni Izveštaj o sprovođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina
• Istorija po Dačiću: Nikada nismo podržavali Veliku Srbiju
• U SPOMEN NA LASTANA
• Svjetski forenzički ekspert: Zašto je u Srebrenici bio genocid, a ne masakr
• Ustavni sud BiH odgodio odlučivanje o Schmidtovim izmjenama izbornog zakona
• Izraelski ambasador u Hrvatskoj: Zabranite ustaški pozdrav “Za dom spremni”

Foto: thefifthstate.com/Ilustracija

Bosna i Hercegovina i dalje nema jasnu definiciju energetskog siromaštva što je preduslov za kreiranje programa pomoći ugroženom stanovništvu.

Energetsko siromaštvo je definicija kojom se upoređuje koliko neko domaćinstvo ili pojedinac troši novca na energiju – električnu, toplotnu ili za transport, u odnosu na primanja koja ostvaruje. Razumijevanje ovog pojma i njegovo definisanje važno je za svaku državu kako bi se izdvojila ona stanovništva kojima je potrebno pomoći.

Iz tog razloga, u skladu sa svojim mogućnostima i situacijom u kojoj se nalazi, svaka država treba kreirati svoju definiciju energetskog siromaštva, ali Bosna i Hercegovina to i dalje nije učinila, kaže za Diskriminacija.ba Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

Iako se u zakonskim aktima pojam počeo koristiti, i dalje nema dubinskog shvatanja i mjera za prevazilaženje problema energetskog siromaštva.

“U zakonskoj regulativi se to tek sada pominje pomalo, međutim, država mora tačno definisati, napraviti metodologiju kako će izdvojiti ta domaćinstva i osmisliti plan mjera na osnovu kojih će zaštititi ta domaćinstva.”

Centar za ekologiju i energiju objavio je do sada rezultate dvaju istraživanja kojima je želio utvrditi koliko ima energetski siromašnih stanovnika, 2018. godine na području Zeničko-dobojskog kantona i prošle godine Tuzlanskog kantona (finalna verzija istraživanja još uvijek nije javno objavljena). Koristeći kriterij da se energetski siromašnim stanovništvom smatraju ona domaćinstva koja za energiju izdvajaju više od 15% svog dohotka, ustanovili su da je na području Tuzlanskog kantona oko 43% domaćinstava energetski siromašno.

“Ova skupina domaćinstava je podijeljena u dvije grupe i to u prvu grupu spada oko 26% domaćinstva, koja za energiju izdvajaju preko 20% svog dohotka, a u drugu grupu spada oko 17% domaćinstava koja za energiju izdvajaju više od 15% svog dohotka.”

Rezultati istraživanja pokazuju da kao prvi prioritet treba izdvojiti oko 10% domaćinstva čiji su ukupni prihodi ispod 400KM, jer ona prosječno troše više od 30% svog dohodka za energiju, te ovim domaćinstvima treba hitno pomoći.

Energetsko siromaštvo – kategorija šira od socijalne ugroženosti

Domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć su svakako i energetski siromašna, ali i mnoge druge kategorije također. Tako su, naprimjer, prema istraživanjima Centra za ekologiju i energiju, energetski siromašni i penzioneri koji imaju minimalnu penziju ili domaćinstva čija su primanja manja od 400 KM. Iako se prividno može činiti da stanovništvo uglavnom ima dovoljno novca da plati troškove električne energije, Agić objašnjava da je ustvari riječ o prioritetima.

“Vi ne smijete dugovati za električnu energiju jer će vam je neko isključiti i onda je svi plaćaju, i to im je prvi prioritet, prije i lijekova. Tako da to ne znači zato što mi nemamo dužnika prema Elektrodistribuciji ili ih imamo veoma malo, da su ljudi bogati. Oni su sigurno energetski siromašni, nego je pitanje prioriteta. Jer, ako platite račun za električnu energiju, a ugroženo je dijete pa nema kvalitetnu hranu, vi ste i dalje ugroženi, samo što gledate svoje prioritete da biste imali, naprimjer, rasvjetu u kućama.”

Kroz svoj rad, Centar za ekologiju i energiju upoređivao je i stanje energetskog siromaštva BiH sa drugim zemljama Evropske unije i može se reći da u našoj zemlji ima više ugroženih iz nekoliko razloga.

“Kod nas ima više ugroženih ili energetski siromašnog stanovništva zato što smo siromašniji. Zato što je cijena, recimo, goriva, na tržištu ista ili slična. Zato što ugalj, pelet teže sličnom, električna energija i za nju će se cijene izjednačiti, a naša primanja su niža. S druge strane, naši objekti nisu tako dobro izolirani, nisu građeni prema standardima”, kaže Agić i kao dodatni faktor navodi i činjenicu da države EU imaju drugačiju vrstu socijalne pomoći i poduzimaju mjere za pomoć energetski siromašnom stanovništvu.

Dok država ne pomogne možemo štedjeti

“Dok čekamo da nam država pomogne mi moramo sami sebi pomoći”, kaže Agić i građanima i građankama savjetuje nekoliko jednostavnih metoda kojima mogu smanjiti svoje troškove. Među njenim preporukama su i mijenjanje obične rasvjete LED rasvjetom.

Također, prilikom kupovine električnih uređaja potrebno je voditi računa da je uređaj energetski efikasan. Važno je, gdje god je to moguće, smaniti prolazak energije kroz zidove, prozore ili vrata, a za to ponekad nisu potrebna velika ulaganja – pomoći će i ako se presavijeni peškir stavi ispod prozora ili vrata kako bi se strujanje zraka smanjilo.

Više informacija o tome kako možete uštedjeti energiju u domaćinstvima, možete pronaći i u brošuri “Smanjimo potrošnju energije i promijenimo navike” koja je dostupna na ovom linku.

diskriminacija.ba