BiH bez aviona za gašenje požara

Povezani članci

• Tužilaštvo BiH tražilo da se Dodiku zabrani obavljanje funkcije predsjednika RS
• Udruženje logoraša Mostar podnijelo krivičnu prijavu protiv Čovića i Ljubića
• Kupac.hr iskopiran bez dopuštenja u BiH i Srbiji
• Udruženje Umbrella: Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ugrožava slobodu govora i osnovna ljudska prava
• Talijani u Republici Hrvatskoj glasovali su za Ligu, Naprijed Italiju i Talijansku braću, a u Sloveniji za Demokratsku stranku – Demokratsku i progresivnu Italiju
• Protestna šetnja zaposlenika Doma zdravlja Konjic

Foto: FENA

Bosna i Hercegovina (BiH) ima ukupno sedam helikoptera koji mogu da se bore sa požarima, ali nijedan avion. Ovo je rečeno Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu odbrane BiH i civilnoj zaštiti Republike Srpske (jednog od dva bh. entiteta). Federacija BiH, drugi bh. entitet, ne posjeduje letjelice za ovu svrhu.

Državno Ministarstvo odbrane ima pet helikoptera koje mogu koristiti kada civilne zaštite entiteta ili kantona to zatraže od njih, dok Republička uprava civilne zaštite (RUCZ) RS na raspolaganju ima dva takva helikoptera – jedan od Helikopterskog servisa RS, drugi od entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

U Ministarstvu odbrane BiH za RSE je pojašnjeno da se o nabavci aviona ranije razgovaralo, dok u RUCZ RS smatraju da su BiH potrebniji helikopteri od aviona.

Kanader Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva je ovog ljeta već dva puta dolijetao da gasi požar na planini Čvrsnici, u Posušju na jugoistoku BiH, i to 19. i 22. jula.

Ovaj avion za gašenje požara je stigao nakon zahtjeva za pomoć koji je u Hrvatsku poslao Savjet ministara BiH.

Kanaderi su hidroavioni, specijalizovani za gašenje požara na nepristupačnim mjestima. Sposobni su da u niskom letu, iznad površine mora ili jezera, zahvate više od 5.000 litara vode i istresu je na mjesto požara.

Osim njih, koriste se i “air tractor” avioni, koji su manjeg kapaciteta, a mogu da se pune i na zemlji, iz cisterni ili hidranata.

U BiH se koriste helikopteri za koje su sajlama prikačena vedra koja se pune sa vodene površine.

Šta kažu u krajevima zahvaćenim požarima?

Na jugu i jugoistoku BiH, gdje se od sredine jula danonoćno bore sa požarima, kažu da bi im bilo kakav avion dobro došao.

“To bi nama značilo, posebno ovdje u ovom području, gdje je požar od Konjica do Neuma. Posebice kada se radi, kao evo, na Čvrsnici, gdje je nepristupačan teren”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Drago Martinović, direktor Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona (jednog od 10 u FBiH).

Husein Hodžić, pomoćnik gradonačelnika Konjica u Službi za civilnu zaštitu i vatrogastvo, za RSE ocjenjuje da bi svaka namjenska letjelica za gašenje požara pomogla kao podrška ekipama na zemlji.

“Samo da procedure odobravanja korištenja toga puno kraće traju, odnosno da ne moramo čekati jedan dan ili dva da imamo odobrenje, a često to bude i kasno, jer tad požar pređe u jednu fazu gdje ga je vrlo teško kontrolisati”, ističe Hodžić.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) kažu da su sva mjesta rizična za požare pokrivena video-nadzorom, te da vrlo brzo mogu obavijestiti nadležne o mjestima gdje gori.

Ipak, u praksi su procedure spore i komplikovane, naglašava Pero Pavlović, portparol Štaba civilne zaštite i vatrogastva HNK.

“Svima nama bi bilo u interesu, ja se nadam i onima koji odlučuju, da konačno se ozbiljno, a ne samo verbalno, retorički, pođe raditi na tome da, bilo na razini države, entiteta, županija, gradova, kako god hoće – samo da imamo letjelice koje će pomoći”, ocjenjuje Pavlović.

Krešić: Zaštita od požara se stavi ‘sa strane’ kada prođe opasnost

Prošle godine, Oružane snage (OS) BiH su dobile četiri nova helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država, plaćena uglavnom iz američkih sredstava, koji se mogu koristiti za gašenje požara.

Ipak, nakon nesreće prošlog aprila, kada se jedan helikopter prevrnuo prilikom obuke, trenutno su od donacije samo tri na raspolaganju.

Ovi helikopteri su tokom požara sredinom jula, bili aktivni u južnoj i jugozapadnoj BiH.

Zamjenik ministra odbrane BiH, Mijo Krešić, za RSE je ocijenio da je ovo nije dovoljno – zbog jačine požara.

Izjavio je da je nabavka letjelica za borbu protiv požara dugoročni projekat, te da je o tome i prije bilo govora, ali se sve zaboravi kada nastupe hladniji dani.

“To je nešto što zahtjeva značajna novčana sredstva i mi započnemo tu priču – i ona se svake godine otvori, a zaboravi se kada prestane opasnost od požara”, ističe Krešić.

Zato što je nabavka letjelica skupa, objašnjava zamjenik ministra, “ta priča se stavi sa strane” i reaktivira se kada je već kasno.

On ocjenjuje da postoje tri modela o kojima treba razmisliti – modernizovati OS BiH i nabaviti helikoptere koji mogu da se bore sa požarima, sklopiti sporazume sa susjednim zemljama da one imaju obavezu reagovati u kriznim situacijama, a treći način je nabavka vlastitih aviona.

Ističe da uprkos visokim cijenama letjelica, njihova korist u borbi protiv potencijalne štete daleko nadmašuje troškove.

Dodaje da je pronalaženje sredstava, i u konačnici kupovina helikoptera ili aviona, dugotrajan proces.

Novitović: Potrebna nam je organizacija, a ne oprema

Republička uprava civilne zaštite (RUCZ) Republike Srpske, jedna od dvije entitetske uprave, učestvovala je u gašenju požara iz vazduha na jugu BiH.

Direktor Uprave, Milan Novitović, za RSE ocjenjuje da BiH teritorijalno i po vrsti požara, kao i prema veličini i blizini vodozahvata – nije najzgodniji teren za avione koji gase vatru.

“Nemamo toliku potrebu za tim resursom. Tačno je da on, kanader, kao podrška iz vazduha, u određenim situacijama i na određenim prostorima može djelovati i može biti svrsishodan. Ali, daleko bolji resurs za gašenje požara iz vazduha jesu helikopteri”, ističe Novitović.

Dodaje da su helikopteri svestraniji, te da se mogu koristiti cijele godine – u medicinskom transportu, evakuacijama, potragama i spašavanju.

On tvrdi da je u BiH najveći problem loša koordinacija između institucija koje se bave ovim poslovima.

“Kada bi vi udružili nekoliko helikoptera sa vedrima od po hiljadu litara, i doveli ih u sinhronizovanu situaciju na terenu, daleko bolji odgovor bi mogli dati u takvim situacijama”, smatra direktor RUCZ.

Novitović podsjeća da je RUCZ u prošloj godini nabavila i dodatna vedra za helikoptere i dodatne mobilne rezervoare.

Vlada FBiH planirala nabavku aviona

Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) je u avgustu 2021. iskazala potrebu za nabavkom letjelica za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u Federaciji BiH.

Oktobra 2021., Vlada FBiH je od uprave tražila Elaborat o nabavci tih letjelica, te da predlože kako bi funkcionisale te vazdušne snage.

“Vlada se opredijelila da u okviru prve faze nabavi letjelice za gašenje požara i druge zadatke zaštite i spašavanja (dva aviona air traktora i dva helikoptera), za šta će u budžetu FBiH biti osigurana finansijska sredstva”, navedeno je u saopštenju nakon sjednice entitetske Vlade.

U budžetu za tekuću godinu, Vlada FBiH je predvidjela 30 miliona KM (15 miliona evra) za nabavku letjelica za gašenje požara.

Elaborat je prihvaćen u aprilu ove godine, a njime su predviđene dvije faze nabavke opreme, u prvoj nabavka aviona, u drugoj helikoptera.

Za tekuću godinu, s obzirom na period potreban za nabavku letjelica, predviđeno je privremeno rješenje, odnosno iznajmljivanje letjelica i posada.

Iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) nije odgovoreno do zaključenja teksta na upit RSE, kakve resurse za borbu protiv požara iz vazduha imaju na raspolaganju, te da li je nešto konkretno učinjeno po ovom pitanju.

Ko je za šta nadležan u oblasti civilne zaštite?

Vlada RS i Vlada FBiH imaju sporazum po kojem entitetske civilne zaštite sve raspoložive kapacitete stavljaju jedni drugima u hitnim situacijama, kaže Milan Novitović.

Prema važećim zakonima, oblast civilne zaštite je u nadležnosti entiteta i kantona, odnosno Brčko Distrikta.

Ministarstvo bezbjednosti BiH je zaduženo za međunarodnu saradnju i koordinaciju aktivnosti bh. institucija u ovoj oblasti.

Takođe je nadležno za koordinaciju poslova i informisanja između entitetskih civilnih zaštita.

Osim toga, može da traži od Ministarstva odbrane angažovanje Oružanih snaga BiH, u slučaju da su iscrpljeni svi raspoloživi civilni resursi za odgovor na nesreću.

Savjet ministara BiH je zadužen za proglašavanje nastanak ili prestanka prirodne nesreće na teritoriji BiH, kao i za traženje, ali i pružanje, međunarodne pomoći u takvim situacijama.

Saradnja na tekstu: Mirsad Behram

RSE