Balenović: Srbija, El Dorado za hrvatske državne službenike!
Povezani članci
Je li moguće da je našim državnim dužnosnicima dozvoljeno u inozemstvu angažirati se samoinicijativno, u korist stranih država i vlada i svoj angažman naplaćivati značajnim novčanim svotama, a da to nisu odobrili, niti znaju Vlada RH, niti nadležna ministarstva? – pita Vesna Balenović.
Imamo li izdajnike ili poduzetnike u hrvatskoj diplomaciji ?
Je li moguće da hrvatski državni dužnosnici za plaću od cca 14.000 kuna rade prije podne za Vladu RH, a u slobodno vrijeme poslijepodne npr. za Vladu Srbije uz mjesečnu plaću od 53.000 kuna? Moguće je! O tome je upravo ovih dana pisao jedan naš ugledan medij opisujući slučaj Štefice Stažnik, bivše pomoćnice ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, bivše ravnateljice Pravosudne akademije, danas naše zastupnice pri Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. U pitanju je vjerojatno veliki propust našeg zakonodavstva, jer prema važećim zakonima državni dužnosnici za svoje privatne angažmane u Hrvatskoj moraju prethodno tražiti dozvolu Povjerenstva za sukob interesa, a za „gaže“ u inozemstvu ne! To je dakako apsurd, jer sve države koje drže do svoje nacionalne sigurnosti strogo zabranjuju svojim državnim dužnosnicima da u vrijeme važećeg mandata, pa i godinama kasnije služe stranim vladama i državama. Kako navodi naš izvor u Francuskoj se ministrica obrane Sylvie Goulard povukla iz vlade novog predsjednika Emmanuela Macrona, jer je između ostalog kao francuska zastupnica u Europskom parlamentu, primala oko 10 tisuća eura mjesečno od američkog instituta Berggruen. Slična praksa prisutna je u svim ostalim demokratskim nacionalno osvještenim državama, osim u Hrvatskoj.
Vješto se provlačeći i zlorabeći rupe u našem zakonodavstvu Štefica Stažnik, baca ružnu sliku na sve vrijedne i savjesne domoljube koji u diplomaciji i drugim predstavničkim tijelima u inozemstvu rade isključivo za interese RH. Kao bivša ravnateljica Pravosudne akademije kršeći poslovnu etiku, željela je unovčiti svoje znanje u susjednoj Srbiji osnivajući kroz 220 radnih dana u Beogradu presliku zagrebačke Pravosudne akademije. Je li slučaj Štefice Stažnik izoliran ili tako rade i naši ostali diplomati i predstavnici u inozemstvu? Jesu li im umjesto Hrvatske, u fokusu samo euri, dolari, forinte i srpski dinari ? – pita Vesna Balenović.
Radila suprotno odluci Vlade RH
Navedene aktivnosti Štefice Stažnik podsjetile su me na njezinu nečasnu ulogu u namjernom „miniranju“ mirnog rješenja mog spora sa RH na Europskom sudu za ljudska prava ECHR u Strasbourgu 2009. godine. – rekla je Balenović.
Podsjećam, da je Europski sud za ljudska prava preporučio Vladi RH da mirnim putem riješi spor sa mnom, nastao zbog pristranog suđenja i zakidanja mojih ljudskih prava u radnom sporu s Inom, a vezano na moju prijavu višemilijunskog kriminala u toj kompaniji.
Vlada Jadranke Kosor prihvatila je argumentaciju i prijedlog ondašnjeg ministra pravosuđa Ivana Šimonovića, danas pomoćnika Glavnog tajnika UN za ljudska prava, te mi je putem Europskog suda na ime kršenja ljudskih i radnih prava ponudila obeštećenje od 20.000 eura.
Kao što to obično biva novinari su prvi saznali za dobru vijest o postizanju mirnog rješenja i prije službene obavijesti Europskog suda za ljudska prava. Na upit jesam li zadovoljna, novinarima sam potvrdila da jesam i da je Vlada Jadranke Kosor donijela dobru i prihvatljivu odluku. Čim su moju izjavu prenijeli hrvatski mediji, na scenu stupa „famozna“ Štefica Stažnik, predstavnica RH na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Hitno je Sudu dala prigovor da sam svojom izjavom medijima povrijedila pravilo o povjerljivosti pregovora, te da nisam smjela komentirati odluku Vlade RH o mirenju prije nego to objavi Sud. Unatoč već obostrano prihvaćenom mirnom rješenju spora Sud je iz formalnih razloga, na kojima je inzistirala jedino Štefica Stažnik raskinuo već postignuto mirenje.
Zašto je mirno rješenje spora odgovaralo Vladi RH, a nije odgovaralo Štefici Stažnik? Takvim postupkom Štefica Stažnik radila je suprotno odluci i interesima Vlade RH, te je Republici Hrvatskoj nanijela moralnu štetu. Ujedno, sve je moje napore na tom Sudu anulirala i moju kalvariju i borbu za pravdom produljila do današnjih dana. S obzirom da mirno rješenje između mene i RH nije odgovaralo jedino naftnoj mafiji, pretpostavljam da je Štefica Stažnik tada bila zastupnica te grupacije, a ne predstavnik interesa Republike Hrvatske. Mogu također pretpostaviti da je za tako odrađenu „pravnu bravuru“ Šteficu Stažnik hrvatska naftna mafija obilato nagradila. – rekla je Vesna Balenović.
Državni dužnosnici i plaćenici
Razlika između državnog dužnosnika i plaćenika je ta što državni dužnosnik ima svoju domovinu i časno radi isključivo za nju. Plaćenik za razliku od dužnosnika nema domovine, niti domoljublja i radi za svakoga tko može platiti njegove usluge. Hrvatska u svojoj diplomaciji i predstavničkim tijelima ne treba plaćenike. Plaćenika se moramo riješiti, pa neka po bijelom svijetu prodaju svoje usluge, pazeći da pri utrci za novcem, status plaćenika ne zamijene statusom izdajnika.
Očekujemo od premijeru Andreja Plenkovića da Saboru predloži potrebne zakonske izmjene, te ubuduće najstrože zabrani državnim dužnosnicima aktivnosti u korist stranih država i vlada. Ujedno, pozivamo premijera i ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića da razmotri štetu koju je Štefica Stažnik nemoralnim, samoinicijativnim angažmanom u korist Srbije, počinila ugledu hrvatske diplomacije, te je u hitnom postupku razriješi svih dužnosti koje za Republiku Hrvatsku obavlja u tijelima Europske unije. – rekla je Vesna Balenović.