Amerika uvela sankcije Miloradu Dodiku, Alternativnoj televiziji iz Banje Luke, Milanu Tegeltiji i Mirsadu Kukiću

Povezani članci

• Nasilje nad novinarkama u BiH u porastu, u 2019. zabilježeno 19 slučajeva
• OVAKAV SVIJET NE MOŽE OPSTATI
• Pledoaje za ravnopravnost akademskog proučavanja bosanske književnosti u južnoslavenskom štokavskom prostoru na fakultetima u postjugoslavenskom društvu
• Banjaluka: Poplavama ugroženo više od 240 objekata
• Mirna šetnja u Mostaru: Građani digli glas protiv nasilja nad ženama
• UJEDINJENI U NEMORALU I KRIMINALU

Foto: Reuters/Dado Ruvić

Sjedinjene Američke Države proširile su listu sankcija koje se odnose na radnje koje se povezuju s korupcijom širom svijeta, a od danas se na listi nalaze pojedinci i firme koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Čelnik State Departmenta Antony Blinken objavio je danas saopćenje u kojem se navodi kako je ova američka institucija danas uvela sankcije i bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji te predsjedniku PDA Mirsadu Kukiću.

Nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a u decembru objavilo proširenu listu sankcionisanih osoba i kompanija iz Srbije, Hrvatske, Kosova i Bugarske, a koje se povezuju s korupcijom i drugim nezakonitim aktivnostima, “crna lista” je sada proširena i na firme i pojedince iz Bosne i Hercegovine.

Prema ažuriranoj listi, sankcije Sjedinjenih Američkih Država, a koje su povezane s Bosnom i Hercegovinom, uvedene su za:

• Alternativna televiziju iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom
• Miloradu Dodiku, članu predsjedništva Bosne i Hercegovine

U ovom trenutku, Ministarstvo finansija SAD-a nije objavilo više detalja povodom sankcija, ali se očekuje da će određene informacije biti objavljene uskoro.

Podsjetimo, zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država duži period su najavljivali kako su sankcije za brojne pojedince u BiH već na “stolu”. O mogućnosti uvođenja sankcija protiv firmi i pojedinaca u BiH najviše je najavljivao specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, koji je tokom posjete početkom novembra naglasio da su sankcije spremne i usmjerene na pojedince.

“Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti, ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, najavio je tada Escobar.

Administracija Sjedinjenih Američkih Država objavila je nedavno dokument koji predstavlja prvi plan Bidenove administracije za borbu protiv korupcije na globalnom nivou.

Upravo u ovom dokumentu, Bijela kuća naglašava kako će Sjedinjene Američke Države nastaviti koristiti alate dizajnirane za suzbijanje korupcije u što spadaju i vizna ograničenja kao i ekonomske sankcije.

“Međunarodna saradnja i koordinacija mogu spriječiti pristup korumpiranih aktera ključnim zemljama sa sofisticiranim finansijskim sistemima, kao i globalnim unosnim tržištima”, navodi se.

Također, navedeno je kako će Sjedinjene Američke Države, ali i Velika Britanija, nastaviti saradnju na uvođenju sankcija kroz “Magnitsky zakon” koji predstavlja američki globalni mehanizam koji se koristi za borbu protiv korupcije.

Mehanizam je aktivan već nekoliko godina, tokom kojih su sankcionisani brojni pojedinci i firme koje se povezuju s korupcijom. Magnitsky zakon najčešće se koristio za pojedince i firme koje se povezuju s režimima u Siriji i Iranu, ali nerijetko je korišten i na prostoru Balkana.

Posljednja velika akcija američke administracije na Balkanu, a koja se odnosi na upotrebu Zakona Magnitsky dogodila se krajem juna kada su Sjedinjene Američke Države sankcionisale ukupno 64 kompanije povezane s bugarskim moćnicima Delianom Peevskim, Vasilijem Božkovom i Ilkom Željazkovom.

Sankcije su podrazumijevale blokadu računa kompanija, oduzimanje imovine i zabranu rada s američkim platnim sistemima.

Kako je saopćeno iz State Departmenta, Tegeltija i Kukić su sankcionisani zbog umiješanosti u značajnu korupciju. Ovakva odluka, podrazumijeva prije svega zabranu ulaska u SAD, prenosi portal Klix.ba.

“Njihovo djelovanje ugrožava vladavinu prava, vjeru javnosti u demokratske institucije i vlasti, te mir i prosperitet za građane BiH”, navodi se.

Također, navodi se kako je Tegeltija kao predsjednik VSTV-a bio uključen u koruptivna djela koja uključuju korištenje političkog utjecaja i službene moći za sticanje vlastite koristi.

“Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Tegeltija svoj položaj iskoristio za traženje koristi u zamjenu za miješanje u sudski proces, kao i manipulaciju imenovanjima sudija i drugim javnim poslovima”, saopćeno je.

Pored Milana Tegeltije, na listi sankcionisanih završila je i njegova supruga Tijana Tegeltija i njoj je također zabranjen ulazak u SAD.

U kontekstu sankcionisanja Mirsada Kukića, State Department je naveo kako je Kukić umiješan u koruptivne aktivnosti koje su se odnosile na rad rudnika u Banovićima.

“U svojstvu direktora rudnika Kukić je bio umiješan u koruptivna djela putem kojih je koristio njegov politički utjecaj i službenu moć za sticanje lične koristi. Naime, postoje vjerodostojne informacije da je Kukić prisvajao javna sredstva za ličnu korist i miješao se u odluke o zapošljavanju i imenovanju kako bi sticao političku korist”, navedeno je iz State Departmenta.

klix.ba