Hill: Kad čujem neke lidere, odmah pogledam u džep gdje mi je novčanik

Povezani članci

• Producent legendarnog albuma “Tubular Bells” u studiju Pavarotti centra
• Video: Veležovih 100 godina ponosa i prkosa
• Lijanović pod sumnjom da je dao milione netransparentno
• Spriječena deložacija mostarske porodice Šarić
• HERCEG-BOSNA U HAAGU (23): Gospodine predsjedniče, u Stocu nije ostao nijedan jedini musliman
• Narod je go

Otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH Nicholas Hill, koji je prvi čovjek američkog Veleposlanstva u BiH dok ne stigne nova veleposlanica, u intervju za Dnevni list govori o aktualnoj situaciji u našoj zemlji.

Posljednji prosvjedi su po njemu refleksija frustracije građana prema političarima, a retoriku pojedinih lidera koji cijelu priču hoće prepakirati kao etnički problem ocjenjuje kao opasnu.

Navodi da se radi o podgrijavanju strasti te da to ne može dati kratkoročne rezultate, ali da će ljudi shvatiti o čemu se radi. Hill govori o angažmanu SAD-a u BiH, ustavnim promjenama, nužnim reformama i izborima u našoj zemlji.

Prije svega želim čuti Vaš komentar o posljednjim događajima u FBiH. Je li u pitanju socijalni bunt ili politički izrežiran nered u cilju rušenja ustavnog poretka, kako to tvrde neki političari?

– Mislim da je jasno da su prosvjedi koje su se dogodili u FBiH odraz nezadovoljstva građana situacijom u zemlji, pogrešnim upravljanjem u sferi ekonomije, korupcije, visokom stopom nezaposlenosti koja je iznad 40 posto, što smatram nevjerojatnim.

Mislim da je ljutnja kojoj smo svjedoci na ulici refleksija frustracije građana prema političarima koji kao da su izgubili dodir s realnom situacijom u zemlji. Svjedoci smo bili i da su određeni politički lideri pokušali sve što se događa predstaviti kao neku vrstu etničkog sukoba. Ja sam promatrao sve to što se događa, razgovarao sa sudionicima plenuma u Sarajevu, Tuzli, Mostaru.

Ono što ja mogu zaključiti jest da su ti ljudi fokusirani na ekonomsku situaciju i činjenicu da vlasti ne rade na tome da ljudi imaju bolji život, radna mjesta. Oni žele više ekonomskih prilika. Nisam primijetio da se ovdje radi o nekim etničkim pitanjima. Vidjeli smo nastojanja, ne samo u Mostaru, već i u drugim dijelovima zemlje, da se to prepakira kao etnički problem. Mi jednostavno to ne vidimo tako.

Je li to opasno?

– Apsolutno je opasno. Vidjeli smo i opasnu situaciju. Srećom, nitko nije izgubio život. Nasilje je bilo ogromno i želim naglasiti da smo mi to nasilje osudili. Nasilje je protivno interesima onoga što prosvjednici pokušavaju ostvariti.

Mislila sam pitati je li opasna retorika lidera koji tvrde da su posrijedi izrežirani prosvjedi koji imaju za cilj otvaranje etničkih problema?

– Naravno da je opasna. Oni pokušavaju podgrijati strasti kojih uopće nema. Ja razumijem o čemu oni razmišljaju u svojim glavama. Oni pokušavaju promijeniti temu. Ne žele da se vodi rasprava o korupciji na visokoj razini. Umjesto o pogrešnom upravljanju u ekonomiji ili lošoj klimi za investicije, oni bi radije zaokrenuli priču da se o ovome razgovara u okvirima etničkog sukoba. Kratkoročno će imati uspjeh s takvom vrstom argumenata. Vremenom će ljudi shvatiti o čemu je ovdje riječ. Čim čujem takvu retoriku, odmah pogledam u džep gdje mi je novčanik i je li još uvijek tu. Suština je da oni žele skrenuti s prave teme.

Bilo je govora da su prosvjedi i neredi možda izrežirani ili podgrijani iz inozemstva, od međunarodne zajednice?

– I ja sam tu glasinu čuo. Mogu potvrditi da mi nismo imali veze s onim što se događalo. Osjećaj nesreće, nezadovoljstva i frustracije je nešto što dolazi iz korijena ovih ljudi ovdje. Opet ću ponoviti da građani imaju pravo na mirne prosvjede.

U ovoj državi idemo s neuspjeha na neuspjeh. Kako komentirate angažman Europske unije u BiH, s obzirom na neuspjeh provođenja presude “Sejdić – Finci” i zastoj zemlje na europskom putu i stalna nastojanja da se ne postigne dogovor?

– Prvo moram reći zašto SAD podržava Europsku uniju (EU) u nastojanjima da se ova zemlja privoli da idem putem reformi. Moram također kazati da smo jako razočarani što je proces okončan na način na koji jest. Ova zemlja mora krenuti k članstvu u Europskoj uniji i NATO savezu.

Što se tiče članstva u EU-u, ne radi se samo o tome da postanete član nekog kluba, bitno je da BiH krene putem reformi. Bili smo svjedoci kako je išao put drugih zemalja k EU-u, Hrvatska je npr. morala u više od dvadeset navrata mijenjati Ustav da bi postala članica EU-a. BiH se mora modernizirati i stvoriti institucije 21. stoljeća. Mora se unaprijediti klima za investicije, poboljšati transparentnost i provesti još brojne reforme.

Neki najavljuju jači angažman SAD-a u BiH, posebno nakon neuspjeha EU-a, je li to realno?

– Nema sumnje da smo mi angažirani u cijelom tom procesu, da se riješi to pitanje i krene k Europskoj uniji. Europskoj uniji vodi taj proces i naš prioritet je da ova zemlja ide svojim putem k članstvu u EU i NATO savez. Moram reći da nam je jasno da se ne postiže napreda. U ovom trenutku razmatramo cijelu situaciju da vidimo što je to što možemo učiniti da se krene s ove točke. Ne bih spekulirao o tome kako će se stvari razvijati u idućim mjesecima.

U kontekstu neuspjeha pregovora oko “Sejdić – Finci” te mogućeg angažmana SAD-a, spominje se i mogućnost međunarodne konferencije, možda “Daytona 2”. Je li uopće moguće da dođe do nove međunarodne konferencije o BiH ili je, pak, put da se stvari dogovaraju unutar BiH?

– Postoji to shvaćanje da ova zemlja mora krenuti putem reformi koji će podrazumijevati mijenjanje Ustava, kao što je bio slučaj sa svakom zemljom koja je prošla taj put k članstvu u EU-u. Tu ne postoji ništa jedinstveno što je vezano za BiH. Želim naglasiti da SAD ostaje posvećen BiH kao suverenoj državi koja se sastoji od dva entiteta i županija. Bilo kakve promjene na tome se moraju uraditi od BiH. Ja ne želim spekulirati o tome kakve su promjene moguće. Želim spomenuti nešto u vezi s tim širenjem straha, posebno da se prosvjedi koriste da bi se promijenio daytonski ustroj. U tim tvrdnjama ništa nije točno. To je poznato širenje straha kojem svjedočimo u svakoj predizbornoj kampanji.

Pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a, stručni tim uradio je prijedlog reformi Federacije. Kakvu sudbinu će doživjeti ti prijedlozi?

– Oni su još uvijek na stolu. Uvjereni smo da je Federaciji potrebna neka vrsta ovakvih reformi. Procjene su da bi bilo jako teško ići s ovakvim projektom u izbornoj godini. Da su politički lideri prošle jeseni s malo pozornosti sagledali ove prijedloge, vidjeli bi da bi mnogi od njih doprinijeli boljem životu građana u ovoj zemlji, unaprijedili klimu za poslovanje i učinili funkcioniranje javnih institucija mnogo učinkovitijim. Mi smo i dalje posvećeni ovom procesu. On nije zastao i te preporuke su još na stolu.

Pitanje “Sejdić – Finci” ne može se riješiti, reforma Federacije također, vlast slabo funkcionira, imamo zastoj na europskom putu i probleme svake vrste, nezadovoljstvu ljudi svjedočimo svaki dan. Postoji li neki recept za sređivanje prilika u BiH?

– I mi osjećamo frustraciju u svemu tome. Sve se svodi na potrebu za postizanje kompromisa i da politički lideri počnu raditi u interesu zemlje i građana, a ne da manipuliraju nezadovoljstvom koje je očigledno na ulicama i da ga pretvaraju u nešto što nije. Nakon početka ovih prosvjeda nekoliko političkih lidera je ovo nazvalo pozivom na buđenje. Ja se nadam da to jest slučaj. Vjerujem da će pažljivije saslušati zahtjeve i potrebe građana. Kad je riječ o frustraciji koju vidimo na ulici zbog nedostatka napretka, apsolutno je razumijemo i također smo i mi frustrirani.

Izborna je godina, a ljudi su nezadovoljni. Vidite li Vi neku alternativu na političkoj sceni u BiH, neku novu snagu, alternativu dosadašnjoj politici za koju ste i sami rekli da ne čuje potrebe građana?

– Proteklih par desetljeća nije bilo puno promjena i nije bilo “svježe krvi” u političkom sustavu i to nikada nije dobra stvar. Reći ću vam da sam u razgovoru s ljudima proteklih dana osjetio puno nove energije i neki ljudi to opisuju čak kao najveću količinu energije koju su vidjeli u ovoj zemlji nakon okončanja rata. Vidjet ćemo kako se stvari budu razvijale.

Vidjet ćemo hoće li politički lideri naučiti odgovoriti na zahtjeve i potrebe građana. Možda će neki građani koji sada sudjeluju na plenumima to pretočiti u neku političku snagu. Mi prilično dobro poznajemo političko rukovodstvo i želim biti jasan da mi nemamo svog favorita. Mi bismo svim političkim liderima rekli da trebaju biti odgovorniji i trebaju naći načina da poboljšaju dijalog s ljudima koji sudjeluju u radu plenuma.

Možda je hipotetičko pitanje, ali što mislite što ćemo dobiti nakon izbora, možemo li očekivati ikakve promjene budući da puno ljudi misli da su ovdje promjene nemoguće, već su samo stvar kako će se podijeliti fotelje?

– I ja sam čuo puno ljudi koji spekuliraju o tome što će se dogoditi. Morat ćemo sačekati i vidjeti. Mi bismo željeli vidjeti da se političke stranke uistinu pozabave stvarnim problemima s kojima se ljudi suočavaju. U zemlji gdje je stopa nezaposlenosti veća od 40 posto, a politički lideri se fokusiraju na stvaranje etničkih tenzija tamo gdje one ne postoje, ne bih to nazvao političkim liderima koji odgovaraju na potrebe građana.

Kada spominjete potrebe građana i ponašanje lidera, kakav je komentar o radu našeg pravosuđa posebno kada je u pitanju obračun s korupcijom i krupnim kriminalom budući da ne vidimo da se na tom polju radi bilo što. Postoji li sprega politike i pravosuđa?

– Ja mislim da svi koji objektivno sagledaju situaciju mogu vidjeti ozbiljne probleme. I pravosuđe je oblast koja i nas brine. Željeli bismo vidjeti više rezultata.

Razgovaramo u Mostaru. Ovaj grad je jako važan i u kontekstu sveukupnih političkih odnosa pa možda i budućih ustavnih promjena u FBiH. Grad je u dubokoj krizi, predugo se čeka na rješenje. Kakav je Vaš komentar?

– Ja sam u ovu zemlju stigao prije više od godinu i pol dana i kada sam u ljeto 2012. stigao, postojala je potreba da se riješi problem Mostara. Zapanjen sam da se u veljači 2014. još uvijek nalazimo na istom mjestu.

To je neodgovornost političkih lidera. Moram biti iskren, određen broj političkih lidera je pokazao spremnost za kompromisom. Međutim, HDZ BiH i SDA su stranke koje nisu pokazale spremnost za kompromis.

Do koje mjere ti ljudi ne podržavaju provođenje odluke Ustavnog suda, govori nam o tome koliko su oni izvan dodira sa stvarnošću. Ja bih volio da smo dobili više napretka. Mi podržavamo proces OHR-a.

Kada možemo očekivati novu veleposlanicu SAD-a u BiH?

– Predsjednik Barack Obama je nominirao novu veleposlanicu, ona se zove Maureen Cormack. Ona sad trenutačno čeka saslušanje pred Senatom, u našem sustavu svaka nominirana osoba mora dobiti odobrenje Senata. Čim bude potvrđena u Senatu, ja jedva čekam da dođe i preuzme svoje mjesto, ali ne mogu spekulirati kada bi se to moglo dogoditi.

Koja je na kraju Vaša poruka građanima, ali političarima u BiH, dajte nam neki konstruktivan savjet?

– Ova zemlja zaostaje za zemljama regije i mislim da će se taj jaz između BiH i ostatka regije samo širiti što će povećati frustraciju kod građana. Politički lideri moraju postići kompromis da ova zemlja uđe u 21. stoljeće.