Voda: BiH najbogatija u regiji, bogatija i od Njemačke, Kine, SAD i Japana

Povezani članci

• Uplatio dva eura, dobio 21 milion
• Gdje žene vole da ih se dira?
• Oženio se najviši čovjek na svijetu
• Dječak rizikovao život da spasi povrijeđenog psa
• VREMENA SE MENJAJU: Danas je cool biti pametan, zgodan i uspešan
• Stolom vladaju kamenice

Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. vijeka”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa. Bosna i Hercegovina je najbogatija vodom u regiji, a Srbija najsiromašnija. Prema podacima Svjetske banke (WB) za 2012. godinu, koji tematizuju obnovljive izvore pitke vode, Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika.

(Buka)

BiH je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.

Usporedbe radi, BiH je sedam puta bogatija od Njemačke prema obnovljivim izvorima pitke vode.

U regiji jugoistočne Evrope, odmah poslije BiH je Hrvatska koja ima 8,555 kubnih metara vode po glavi stanovnika. Slijedi Albanija gdje je prema podacima Svjetske banke zabilježeno 8,364 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika. Na samom začelju su Makedonija sa 2,616 kubnih metara i Srbija sa 1,158 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Prema ovim podacima, BiH je u oblasti obnovljivih izvora pitke vode oko sedam puta bogatija od susjedne Srbije.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Muriz Spahić za agenciju Anadolija je kazao da je voda ogroman resurs, ali da veliki problem predstavlja neracionalan pristup vodama u BiH.

“To je veliko i značajno prirodno bogatstvo, ali te vode se u BiH neracionalno koriste pa tako zagađuju i okolinu te na kraju sve više ostajemo bez pitkih voda”, istakao je Spahić koji smatra kako je potrebno građane educirati da je voda resurs bez kojeg se ne može živjeti, dodavši da BiH svoje vodne resurse, koje mnogi nazivaju “balkanskom naftom”, nije iskoristila kao svoju veliku konkurentsku prednost.

“Politička koncepcija u zemlji je takva da entitetske i kantonalne linije sprječavaju efikasnu zaštitu vodakoje se tako ne mogu štititi po prirodnim slivovima kao što je predviđeno poveljom o zaštiti voda”, istakao je Spahić.

Od zemalja u široj regiji, nakon BiH najbogatija vodama je Slovenija sa 9,098 kubnih metara po glavi stanovnika, a slijede Turska sa 3,083, Bugarska sa 2,809 i Slovačka sa 2,316 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Posmatrano prema evropskim zemljama, Island je sa 532,915 kubnih metara pitke vode zemlja najbogatija vodnim resursima, a slijede Norveška sa oko 77,000, Finska 19,500 i Švedska sa oko 18,000 kubnih metara pitke vode po stanovniku.

S druge strane, evropska zemlja sa najoskudnijim vodnim kapacitetima je Malta gdje se nalazi samo 121 kubnih metara po glavi stanovnika, a slijede Moldavija sa 281, Holandija 659 i Kipar sa 699 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Posmatrano na globalnom nivou, poslije Islanda koji je najbogatiji po pitkim vodama, slijedi Gvajana sa 318,766, Surinam sa oko 166,000 i Papua Nova Gvineja sa oko 115,000 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

S druge strane, najsiromašnija zemlja po vodnim resursima u svijetu je Bahrein gdje se nalaze samo 3 kubna metra pitke vode po glavi stanovnika, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) sa 19, Egipat 22, Katar 30 i Saudijska Arabija sa 85 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Muriz Spahić stoga ističe kako bi se BiH morala mnogo više fokusirati na izvoz i distribuciju vode u zemlje koje su deficitarne u oblasti vodnih resursa.

“Trebalo bi promovirati flaširanje naših voda jer su daleko kvalitetnije nego one koje uvozimo iz inostranstva. Trebamo strateški izvoziti u zemlje koje nemaju dovoljno voda a to su prije svega zemlje srednje Azije i srednje Afrike. Iako imamo to vrijednost bogatstvo mi ga ne koristimo pametno i istovremeno plaćamo na desetine miliona maraka za uvezenu vodu”, kazao je Spahić.

Tako je prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u BiH u prvih 11 mjeseci 2012. godine uvezeno 34.577 tona vode ukupne vrijednosti 7,9 miliona eura, dok je izvezeno svega 15.253 tona vrijednih 1,7 milijuna eura. Prema tome, BiH svake godine u prosjeku na uvoz vode izgubi oko šest miliona eura.

Rezultati istraživanja Svjetske banke koji tematiziraju obnovljive izvore pitkih voda sakupljeni su na osnovu izmjerenih količina unutrašnjih riječnih tokova i podzemnih voda u određenoj državi.