Norveška – proizvođač hidroenergije

Povezani članci

• OSIGURANE TRANSPLANTACIJE MATIČNIM ĆELIJAMA
• Kako muškarci izluđuju žene
• Isprobajte dijetu ‘3 sata’
• Čeka nas NAJTOPLIJI kraj aprila od 1950. godine
• Oporavak uz nove bogataše
• Kako prekršiti pravila i ojačati vezu ili brak

Radom hidroelektrana dobiva se oko 19 posto svjetske energije. Samo u Norveškoj se, primjerice, 99 posto ukupne električne energije dobiva iz vode. Norveška je važan proizvođač hidroenergije za svoje, ali i za svjetske potrebe. Količina energije proizvedene u Norveškoj najveća je u Europi – godišnje proizvede 120 TWh, a prate ju Švedska i Francuska s proizvedenih 65 TWh godišnje.

Oko 86 posto električne energije dobivene iz obnovljivih izvora dobiva se iz vode, a Norveška praksa u pogledu hidroenergije ima vrlo velik globalni učinak. To obuhvaća područja poput hidrologije, konstrukcije, okoliša, civilnog inženjeringa i elektronike.

Hidroenergija je ključna za Norvešku, a trenutne aktivnosti na tom području uključuju obnavljanje i unaprjeđivanje postojećih postrojenja te gradnju manjih postrojenja. U nadolazećim danima hidroenergija će postati sve važnija za stabilizaciju sustava dobivanja energije iz obnovljivih izvora poput vjetra ili sunca.

Postoji velik potencijal za izgradnju novih postrojenja hidroelektrana diljem svijeta – procjenjuje se da je iskorišteno tek između 25 i 30 posto svih ekonomski isplativih postrojenja. Kako sve više raste važnost klimatskih faktora u proizvodnji energije, stručnjaci smatraju da će rasti i važnost hidroenergije budući da ne pridonosi emisiji stakleničkih plinova.

SINTEF i NTNU provode studije kojima analiziraju aktivnosti vezane za hidroenergiju. Hidoenergetski laboratorij upravlja turbinama, razvija nove dizajne i produžava životni vijek turbina izloženima eroziji pijeska. Department of Geology and Mineral Resources Engineering zadužen je za planiranje i funkcioniranje tunela. U Hidrauličkom se laboratoriju provode istraživanja vezana za inženjering rijeka, dovod i transport vode te sigurnost brana, a previđaju se i dotoci vode, kao i funkcioniranje i planiranje postrojenja. S brojnim lokalnim i stranim partnerima na području vodene ekologije, NTNU i SINTEF posjeduju veliku kompetentnost u evaluaciji efekta hidroelektrana na okoliš.

Udruživanjem različitih istraživačkih kompanija u Norveškoj kao što su NTNU, SINTEF i NINA, nastao je i Centar za okolišni dizajn i obnovljivu energiju, a financira ga norveški Research Council. U sljedećih osam godina, centar bi trebao postati ključno mjesto za proučavanje utjecaja na okoliš te budućeg dizajna hidroelektrana u Norveškoj.
znanost.hr