Napoleonu hvala što ne vozimo ‘krivom’ stranom

Povezani članci

• Kako do ljubavne sreće?
• SUDBONOSNO NE: Zašto neki ljudi ne žele brak
• ROCKERI NA RUJANFESTU
• Vjeverica, i najveći opoziv mesa iz prodaje u istoriji Kanade
• STUDENT DAY FESTIVAL PREDSTAVLJA CULTURE WEEK!
• Redovit seks spašava vezu ‘dramatičnih’ bračnih parova

Čak 66,1 posto svjetskog stanovništva prometuje desnom stranom, a 33,9 posto koristi lijevu stranu kolnika

Nikad se nemojte svađati s Britancem tko vozi ‘pravom’ ili ‘krivom’ stranom ceste. Povijest je ipak njihovoj strani. Promet sve do kraja 18. stoljeća odvijao lijevom stranom. I stari Rimljani su ‘vukli’ na lijevo. Dokaz za to pronađen je u kamenolomu kod Swindona. Na lijevoj strani ceste tragovi kola bili su dubji nego na drugoj. Arheolozi su odmah shvatili da je razlog tomu što su kola na putu prema kamenolomu bila prazna, a vraćala se natovarena.

Ta se praksa prometovanja na lijevoj strani  zadržala i u srednjem vijeku, poglavito iz praktičnih razloga.  Većina stanovništva su dešnjaci, pa je vitezovima više odgovaralo jahati lijevom stranom kako bi im desna ruka bila bliže neprijatelju. Sve se počelo mijenjati krajem 18. stoljeća.  Prije francuske revolucije 1789. plemići su se u svojim kočijama vozili lijevom sranom, dok se običan puk kretao desnom stranom. Nakon revolucije plemići su svoj identitet skrivali krećući se također desnom stranom, a 1974. francuska je vlast i službeno uvela pravilo vožnje desnom stranom.

Napoleon je osvajanjem to pravilo proširio na veći dio Europe. Do kraja 60-ih godina prošlog stoljeća gotovo sve europske zemlje ‘prebacile’ su se na desnu stranu. I nije sve prošlo po špagi. Šveđani su 3. rujna 1967. počeli voziti na desnoj strani. Nastao je kaos i dogodili su se brojni sudari

U Europi se lijevom stranom vozi još samo u Velikoj Britaniji, Irskoj, Cipru i Malti. Britanci su razmišljali o promijeni strane, no konzervativci nisu dozvolili. Okinawa, Samoa i Istočni Timor jedini su, pak, prešli s desne na lijevu stranu.

Zanimljiva je priča vezana uz SAD. Prvi američki automobili većinom su volan imali ugrađen na desnoj strani, premda se i vozilo po desnoj strani. Tu nelogičnost riješio je Henry Ford, koji je svoj Model T konstruirao s volanom i vozačem na lijevoj strani. I to ponajviše zbog žena, jer nije želio da iz automobila sa suvozačke strane izlaze nasred ulice. Zbog popularnosti Modela T, kod Amerikanaca se od tada zadržao volan na lijevoj strani.

I Japanci imaju interesantnu priču. Premda Japan nikad nije bio britanska kolonija, njegovo stanovništvo ipak vozi lijevom stranom. Za to su krivi graditelji željeznice. Godine 1872. za izgradnju željezničke mreže Japancima su se javili Amerikanci, Francuzi i Britanci. Posao su dobili Britanci, kojima vlakovi također prometuju lijevom stranom, a budući da Japanci obožavaju vlakove, onda su i za cestovni promet donijeli propise prema kojima se u Zemlji izlazećeg sunca sva motorna vozila moraju kretati lijevom stranom.

autoportal.hr