Kod depresije najvažnija je samopomoć

Povezani članci

• Kako hakeri koriste automatizirani alat za krađu lozinki? (VIDEO)
• Kako do ljubavne sreće?
• Švicarska kompanija tvrdi da proizvodi kišu gdje i kad želi
• Urnebesni klipovi blentavih pasa
• Psiholozi suglasni: Žene snižavaju kriterije u seksu
• Britanski naučnici slijepom mišu vratili vid

Uz pomoć liječnika i psihijatra te prepisanih antidepresiva, vrlo je važna samopomoć, te pomoć najuže okoline…

Samo osobe koje pate od nekog oblika depresije, znaju kako je boriti se s tim opakim psihičkim poremećajem i koliko je teško ostati u kontroli sa svojim emocijama, te se othrvati potrebi da se zatvore u sebe i isključe iz kontakta s vanjskim svijetom.

Ono što je sigurno, je da osobe koje se bore s depresijom ne smiju ostajati same, ne samo zbog autodestruktivnih tendencija, nego i činjenice da čim su usamljenije, s time depresija postaje dublja i teže mogu izaći iz nje. Naime, jedna od osnovnih karakteristika depresije je izbjegavanje bilo kakvog socijalnog kontakta, do mjere da osoba nema potrebu za bilo kakvom interakcijom s najbližim osobama, pa čak i kućnim ljubimcima. Osim toga, neki se prepuštaju pretjeranom konzumiranju alkohola ili droga, te jelu.

Depresija varira od osobe do osobe, a zajedničko svima je da negativno ponašanje koje može pogoršati stanje, što otežava mogućnost izlaska iz tog začaranog kruga. Dakle, uz pomoć liječnika i psihijatra te prepisanih antidepresiva, potrebna je samopomoć, te pomoć najuže okoline.

Povlačenje u sebe

Jedna od osnovnih karakteristika kliničke depresije je povlačenje sebe i prekid svih društvenih kontakata, isključenje iz života. Makar je to iznimno teško, osobe koje se bore s depresijom, u tom trenutku trebaju baš suprotno. Socijalni kontakt smanjuje stres mozga, koji uvijek pojačava početne simptome.

Što učiniti? Pokušajte objasniti i pripremiti svoju obitelj i najbliže prijatelje na problem depresije koji imate i objasniti im na koji način vam mogu pomoći, kada zapadnete u sljedeću epizodu. Neka vas oni potiču na aktivnosti i društveni kontakt, a sami organizirajte aktivnosti koje ne smijete propustiti.

Ruminacija

Jedna od najizraženijih komponenta depresije je ruminacija, odnosno, opsesije nekim događajima, pojavama, metafizički pitanjima, idejama, strahovima koji dovode do još dubljeg tonuća u depresiju. Ruminacija se može javiti i kao posljedica događaja koje je depresivna osoba krivo, odnosno negativno interpretirala. Kada su osobe klinički depresivne, mnogo vremena će provesti upravo u negativnim mislima, odnosno ruminaciji.

Što učiniti? Usmjeravanje pozornosti na pozitivne aktivnosti – čitanje veselih knjiga, gledanje komedija, pozitivan socijalni angažman.

„Utapanje“ u alkoholu i/ili drogi

Traženje utjehe i izlaza iz depresije u alkoholu i/ili drogi, jedna od najčešćih putova koje izabiru osobe koje pate od klinike depresije. Naime, alkohol i droga trenutno otupljuju osjećaje kao što strah, tjeskoba, bezvoljnost i tako dalje… Osim što su alkohol i droga sami po sebi štetni, mogu negativno djelovati s tabletama protiv depresije te izazvati donekle nepredvidive kemijske reakcije u organizmu, koje mogu pogoršati, a ne poboljšati stvari.

Što učiniti? Razgovarajte sa svojim liječnikom koji vam može pomoći ne samo u liječenju depresije, nego i problemu s alkoholom i drogom.

Propuštanje aktivnosti

Propuštanje aktivnosti u kojima inače uživate, kao što je vježbanje ili neki hobi, povezano je uvelike s izbjegavanjem socijalnog kontakta, no opet može se gledati i kao zasebni problem, što ovisi o samoj aktivnosti. Naravno, u stanju depresije, trebalo bi upravo nastaviti s aktivnostima u kojim ste uživali i koje su vas usrećivale. To je u biti paradoks depresije. Tijelo je sposobno za sve fizičke aktivnosti, no mozak jednostavno ne daje tijelu signale da se pokrene.

Što učiniti? Potražiti pomoć od obitelji i prijatelja ili primjerice osobnih trenera koji će vas poticati na aktivnosti koje ste inače normalno radili. Primjerice, angažirati osobnog trenera za sportske aktivnosti…

„Predoziranje“ šećerom

Mnogi ljudi kada su loše volje posežu za hranom posebno slasticama, a kamo li ne osobe koje pate od depresije. Naime, tijelo u tim trenucima žudi za šećerom i ugljikohidratima. Naglo povećanje šećera u krvi može izazvati efekt trenutnog zadovoljstva, no kad šećer u krvi padne, vraćate se ponovno na početno stanje.

Što učiniti? Pokušajte sa slasticama koje imaju niski glikemijski indeks i onima koje su primjerice bogate kakaom (65 posto i više). Na žalost, mnogi se tome ne mogu oduprijeti.