Kava – što i kako bismo bez nje?

Povezani članci

• Kako hakeri koriste automatizirani alat za krađu lozinki? (VIDEO)
• Neobična mapa svijeta: Irska ima najbolji kvalitet života, Japan robote, a BiH nagazne mine
• Svestrana soda bikarbona
• Zablude vezane za kalcij i njegovo uzimanje
• Napoleonu hvala što ne vozimo ‘krivom’ stranom
• Srbijanska princeza u francuskom državnom skandalu

Crna poput pakla, jaka poput smrti i slatka poput ljubavi… riječi su kojima stara turska poslovica opisuje svima nam poznat napitak- kavu. Ujutro za dobar početak dana, popodne za užitak, malo tko će oprostiti loše napravljenu kavu. U normalnim količinama  pomaže u otklanjanju umora, poboljšava mentalne sposobnosti, ali malo ih je upoznato s činjenicom da je kava bogat izvor antioksidansa, koji pozitivno djeluju na tjelesne funkcije. To naravno ne znači da kava može zamijeniti voće i povrće, ali svakako veseli sve kavoljupce.

Međutim poput mnogih opijata i s kavom treba biti umjeren. Odavno je poznato da glavni sastojak kave – kofein, razvija ovisnost. Masovna konzumacija kave počela je s industrijskom revolucijom i potrebom da se ljudi održe budnima,  a danas je sinonim i pozivnica za ugodno druženje.

Umjereno konzumiranje kave ne šteti, ali ukoliko se uzima velika količina kofeina, tijelo se doslovno „navuče“. Ovisnost o kavi ponekad je tolika da se tijelo  bez kave više ne može probuditi.  Kako je kofein jak diuretik, izvlači vodu iz tijela, pa je uz kavu  uvijek preporučljivo piti vodu. Ukratko sa kavom i kofeinom treba znati. Koliko je pak opasna govori podatak da ju Međunarodni olimpijski odbor tretira kao uvjetnu drogu, tj. tretira kao doping (limitira nalaz u mokraći natjecatelja). Koncentracija od 12 mg/l je prihvatljiva, ali sve iznad toga  nje dopušteno. Oko osam šalica jake kave može “natjerati” nalaz u mokraći na čak 1 000 mg/l!

Crna strana kave

Pretjerano uživanje u kofeinu opterećenje srce i krvne žile (konstrikcija), on provocira  lučenje želučane kiseline, remeti prirodan ciklus budnosti i spavanja, u većim dozama izaziva drhtanje ruku, nervozu, proljev, smanjuje finu motoričku koordinaciju, izvlači kalcij i željezo iz organizma. Kao ni svake druge ovisnosti, ni ove se nije lako riješiti. Stručnjaci preporučuju postupno smanjivanje količine kave… ukratko  ‘Potrebna je volja i dosljednost, jednako kao i pri odvikavanju od cigareta’.

Kako kava djeluje? Kofein je već za 15 minuta nakon konzumiranja u krvi i dok god ga tamo ima, on djeluje! Što se češće uzima, slabije djeluje… i veća količina ne popravlja situaciju , već ju pogoršava. Kava pomaže otpuštanje „hormona stresa”, kortizola i adrenalina. Zajedno, oni nam pomažu odgovoriti na stres, pritisak i bilo kakvo stanje koje uzrokuje duševnu ili tjelesnu napetost, i dostaviti energiju i vitalnost tijekom dana. Ovisnici o kavi luče više kortizola i adrenalina nego oni koji ne piju kavu, što u konačnici može rezultati osjećajem umora i iscrpljenosti.

Ukoliko pijete puno kave stručnjaci preporučaju postupno uvođenje zamjenske kave ili kavovine. U početku uz jednu crnu kofeinsku pije se tokom dana  još koja zamjenska kavovina (dobiva preradom korijena plemenite cikorije i/ili neklijalog ječma (slada)). Ono što mnogi zaboravljaju kofeina nema samo u kavi već i u drugim napitcima… Stoga se zapitajte koliko ovog stimulativnog opijata unesete u organizam mimo kave?!

I čaj ima kofein

Danas je poznato da i čaj (posebno crni) sadrži kofein. Naime,  kofein u čaju otkriven je 1827. godine, ali je tada nazvan tein, no znanstvenici tvrde kako ne postoji velika  razlika između kofeina i teina. Doduše kofein u čaju, za razliku od kave, ne utječe negativno na srce i krvotok, nego pojačava protok krvi i izmjenu tvari u mozgu. U čaju ima 30% manje kofeina nego u kavi.

Zanimljivosti

Kava je voće, živo biće koje funkcionira prema vlastitim specifičnostima, i nužno je razumjeti te posebnosti da bi se mogao pripraviti kvalitetan napitak. Sve do kraja 17. stoljeća kava je smatrana lijekom, a ne pićem za užitak. Neki su cijenili njenu vrijednost u probavi, dok su drugi ukazivali na njenu štetnost i tvrdili da čini muškarce impotentnim ili čak sterilnim.

Kava (60-150 mg/šalici; letalna doza kofeina:10 g)
Čaj  ( ima 30 posto tein ili kofein; 40-80 mg po šalici)
Coca Cola, “energetski napici” (120 mg/l)
Kakao (čokolada): Theobroma cacao – sadrži teobromin i kofein (Maje su ga pile već oko 600.  g.pr.n.e.)