Dočekajte spremni prve prave jesenske kiše

Povezani članci

• Unesco: Godišnja skupština veleposjednika Dobre volje
• Smrtonosan rak zbog ovoga može uraniti 10 godina
• Ovako izgleda kad Amerikanci pozicioniraju evropske zemlje na karti
• Znanstvenici otkrili kako izgleda misao ribe
• Internet je promijenio i prostituciju
• Klonirani mozak pokazat će nam lijek za shizofreniju i Parkinsonovu bolest

Dočekajte spremni prve prave jesenske kiše, maglu, osjetno niže temperature, a sa svim tim povezane i prve prehlade, viroze i ostale bolesti uobičajene za hladnije dane. U ovo vrijeme organizam počne reagirati tipičnim pokazateljima kao što su premorenost, glavobolja, manjak koncentracije, nesanica, vidljiva iscrpljenost, loš ten, a onda je taj pad imuniteta najčešće uvod u kakvu virozu, a nerijetko i gripu, i ostale teže respiratorne infekcije i bolesti. Uravnoteženom prehranom, bogatom vitaminima i mineralima, redovitim vježbanjem te njegom prilagođenom jesensko-zimskom razdoblju, ojačajte tijelo, osigurajte organizmu dovoljno energije, i na vrijeme se obranite od bolesti.

Jesenske namirnice

Obilje vitamina i minerala zapravo vam je nadohvat ruke. Jesen obiluje plodovima koji su prava riznica zdravlja. Iskoristite svježe voće i povrće koje se nudi na tržnicama kako biste se hranili raznoliko i upotrijebili namirnice koje su bogate antioksidansima, što znači da štite stanice tkiva od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Uz njih svakako u jelovnik uključite i plodove tipične za jesensko razdoblje, koji daju energiju i pripremaju organizam za hladnoću.

Vitaminima protiv prehlade

Da biste očuvali imunološki sustav, najvažniji su vam vitamini C, A, B i E, te minerali. Vitamina C najviše ima u citrusima, naranči, limunu i grejpu. Jedite ih ili pripremite kao sok, barem čašu dnevno. Tamnozeleno povrće također je dobar izvor vitamina C, pa svakako u jelovnik uključite brokulu, špinat, salatu. Velike količine vitamina C sadrži i paprika. Karoten i vitamin A, koji također jača imunitet i djeluje na oporavak, osigurat ćete birajući od voća dinju, a od povrća – mrkvu, bundevu, papriku. Orašasti plodovi koji dolaze s jeseni, poput badema, lješnjaka, oraha, bogati su vitaminom E, kao i sušeno voće, te sjemenke, primjerice, suncokreta.

Antioksidansi iz jesenske košarice

Na vašem bi se stolu svakako trebalo naći grožđe, osobito ono crno, čija je kožica izvor bioflavonoida, koji posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala koji oštećuju stanice tkiva. Od kancerogenih oboljenja štiti i špinat. Zapravo velik dio voća i povrća koje se može naći u jesenskoj košarici obiluje antioksidansima, primjerice, brokula, orašasto voće, uz grožđe to su i borovnice te kivi. Luk i češnjak sadrže pak puno željeza, te se preporučuju osobama koje boluju od anemije. Crveni luk bogat je flavonoidima, koji poput vitamina C i E jačaju obrambeni sustav organizma Češnjak se primjenjuje u liječenju grlobolje, snižava povišenu tjelesnu temperaturu, te općenito, pomaže organizmu u borbi protiv crijevnih i dišnih infekcija.

Ne zaboravite pojesti jednu jabuku svaki dan!

U zimskim mjesecima jabuke su nezaobilazne  u borbi s virusima i infekcijama, prehladama i padom imuniteta Osim vode, koja je njezin glavni sastojak, jabuka sadrži brojne vitamine, ponajprije su to vitamin C,  zatim A, E, vitamini B skupine. Bogata je i mineralima kao što su kalij, te kalcij, fosfor, magnezij i željezo. Osim na imunološki, pozitivno utječe i na krvožilni sustav, rad srca, rad bubrega. Nezaobilazna je u jelovnicima bolesnika upravo zbog svojih hranjivih sastojaka, koji ne opterećuju probavu, a povoljno utječu na oporavak organizma od određenih bolesti.

Mnogi će ju pak radije pojesti nego čokoladu, jer podiže raspoloženje, ublažava razdražljivost. Jabuka sadrži pektin, pa stvara dodatni osjećaj punoće i sitosti, zato je jabuka česta namirnica u dijetama te pogodna za mršavljenje. Osim toga, jabuka sadrži i fruktozu, šećer koji može zadovoljiti želju za slatkim a da pritom ne izazove velike promjene koncentracije glukoze u krvi.

Redovita vježba, manje stresa i više sna

Smanjite stres, to je jedan od najvažnijih savjeta kako da pomognete organizmu da spremno dočeka sezonu viroza. Spavajte najmanje osam sati dnevno. Razgibajte tijelo, oslobodite se uz opuštajuću masažu bolova u leđima i grčeva u mišićima.  Bilo koja fizička aktivnost  povoljno djeluje na cijeli organizam, bolje ćete se osjećati, ojačati imunitet i steći kondiciju. Ne zaboravite da je 30 minuta dnevno minimum, dobrodošla  je svaka minuta više koju ćete izdvojiti za fitnes, hodanje, trčanje, kućni bicikl ili neku drugu aktivnost, jer najvažnije je kretati se.

zena.hr