Čudesan svijet hobotnica

Povezani članci

• Novi drakonski zakon o internetskoj privatnosti
• Jako je usamljena: Policija privela ženu nakon 15 tisuća poziva
• Žena ima kosu dugu 6,5 metara
• PAMETNE MATIČNE ĆELIJE LIJEČE BOLESNO SRCE
• Muškarci češće prvi govore ‘Volim te’ ali iz različitih razloga
• Je li „srodna duša“ dobitna kombinacija za uspješnu vezu?

Ljudi žele vjerovati kako su oni vrhunac Božje kreacije, jedina bića na ovom svijetu koja imaju sposobnost mišljenja, zbog čega si uzimaju pravo da vladaju nad svime što ih okružuje. Ovakvu bahatu pretpostavku sve više narušavaju različita znanstvena istraživanja koja na svjetlo dana iznose podatke o dosad nepoznatim sposobnostima životinja. Pažljivijim praćenjem tih vijesti, koje se uglavnom tretiraju kao usputne zanimljivosti, može se vidjeti da živimo u jednom čarobnom svijetu prepunom čuda. Svjesnost očigledno nije privilegija samo ljudskih bića, nego se izražava u svemu što nas okružuje.

Sjećate li se hobotnica koje su predviđale rezultate nogometnih utakmica? One su postale neizostavni dio folklora u velikim nogometnim događajima. Gotovo da nije bilo novina koje nisu objavljivale fotografije na kojima su se simpatične hobotnice opredjeljivale za pojedine reprezentacije ili klubove. Iako su predviđanja hobotnica bila izuzetno točna, većina ljudi je mislila kako je u pitanju samo šala namijenjena podgrijavanju sveprisutne nogometne euforije. No, znanstvenici upozoravaju da hobotnice posjeduju izuzetne sposobnosti rješavanja problema i uspostavljanja kompleksnih povezivanja između ideja. Kako bi preživjele u moru, one su prisiljene iskazivati natprosječnu dovitljivost i originalnost.

Hobotnice među beskičmenjacima prednjače po veličini mozga. Pri procjeni inteligencije neke vrste vrlo se često uspoređuje broj neurona. Prosječna ih hobotnica ima oko 130 milijuna u mozgu, što i nije tako impresivno u usporedbi s ljudskih 100 milijardi. No, tu dolazimo do jedne druge neobične pojave. Tri petine neurona kod hobotnice nije u mozgu, nego u njezinim kracima. To znači da svaki krak posjeduje sam za sebe neki poseban oblik uma. U eksperimentima znanstvenici bi odrezali hobotnici pojedini krak (one imaju sposobnost regeneracije izgubljenih dijelova) i on bi se nastavljao smisleno ponašati. Iako odvojen od tijela, krak bi i dalje prikupljao hranu i prinosio je ustima.

Uz inteligenciju koja je razmještena po čitavom tijelu, hobotnice posjeduju i veliku sposobnost mimikrije. U stanju su svjesno mijenjati boju i oblik tijela ovisno o potrebi. Za promjenu boje kože koriste tri različita tipa stanica. Najdublji nivo samo pasivno reflektira svjetlost iz pozadine, dok onaj najviši sadrži žutu, crvenu, smeđu i crnu boju. Srednji dio stanica kože predviđen je za bliješteće varijante plave, zelene i zlatne boje. U tom spektaklu različitih nijansi vrlo je teško objasniti kako hobotnice uopće odlučuju o bojama svoje kože, jer ova morska bića sama po sebi nemaju sposobnost njihovog raspoznavanja. Neki znanstvenici zastupaju mišljenje da hobotnice boje raspoznaju svojom kožom koja ima i ulogu oka.

Uz to što razmišljaju krakovima i vide kožom, hobotnice se često ponašaju slično ljudima. Prilikom jednog eksperimenta, hobotnica je svjesno poslagala tri kamena u trokutastu formaciju, neko vrijeme ih promatrala i nakon toga otišla spavati. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o postojanju određenog koncepta zaštite. Tri kamena su simbolički trebali osigurati prikladne okolnosti za miran san. U nizu situacija hobotnice su ostvarivale dobar kontakt s ljudima. Jedna od njih je čak izlegla jaja u neposrednoj blizini kupača na plaži koji su je redovito hranili.

Inače, ova inteligentna bića žive u prosjeku samo tri godine. Neke vrste iz većih morskih dubina dostižu duboku starost od desetak godina. Ukoliko nastave s istraživanjima, znanstvenici će najvjerojatnije otkriti brojne nove sposobnosti kako hobotnica tako i drugih životinja, te na taj način potvrditi svjesnost u svakom, pa i najmanjem dijelu svijeta. Nažalost, teško je očekivati da će to promijeniti predrasude koje postoje kod većine ostalih ljudi.

 Novossti