11 grčkih tajni za srećniji život

Povezani članci

• Ima li alkohol rok trajanja?
• Tražio galiju iz 17. stoljeća, a pronašao zlatni lančić vrijedan 1,3 milijuna kuna
• Biramo muškarce koji se sviđaju prijateljicama
• Mladi bh. programer Inas Suljić uspješno kreirao igricu za Android uređaje
• Ona ima najbolje obline svih vremena
• ŠOKANTNO: Djeca pojela kondom u McDonald’s-u

Grčka, kao jedna od najstarijih kultura na svijetu, poznata je i kao kolijevka mudrosti. Ali, nisu samo stari filozofi kao što su Platon ili Aristotel razmišljali o tajnama smisla života. Zdrave navike i rituali u slobodnom vremenu moderne Grčke takođe nas mogu naučiti zdravijem i srećnijem životu.

Za vas otkrivamo 11 grčkih tajni za zadovoljstvo u životu.

1) MEDITERANSKA ISHRANA

Mediteranski način ishrane podrazumijeva dosta povrća, maslina, zdravih masnoća i ulja, ribe, nerafinisane žitarice i crno vino (u umjerenim količinama), što sve utiče na smanjenje srčana obolenja, gojaznost, kancer i Alchajmerovu bolest.

2) POPODNEVNA DREMKA

Grci čvrsto vjeruju u mnoge stvari, a jedna od njih je i obavezan popodnevni odmor.

U manjim gradovima i mjestima radnje se obično zatvaraju popodne radi “grčke sijeste”, i ponovo se otvaraju u pet sati popodne.

“Popodnevno drijemanje je vrlo prijatna navika. Na neki način, ona nam duplira dan. Jer ponovo sve počinjete iz početka u pet popodne i možete da nastavite do ponoći.

3) ŠETAJU

Kada sunce zađe, širom zemlje mogu se vidjeti grčke porodice kako opušteno šetaju gore-dole glavnom ulicom mjesta, što je praksa koja se nekad zvala “korzo”.

4) POSTAVLjAJU SEBI DUBOKA PITANjA

Grčka filozofska tradicija jedna je od najstarijih na svijetu i vjerovatno najbogatija.

Filozofske rasprave cvjetale su u drevnoj Grčkoj, a filozofi, kao što su Platon, Aristotel, Plotin, Epikur ili Epiktet, postavljali su velika pitanja: kao, na primjer, šta znač dobar život?

Kako treba vladati gradom? Šta je moral i kako treba da se ponašamo prema drugima?

Na mnoge načine, starim Grcima dugujemo promišljanje o životu. Kao što je Aristotel rekao: “Poznavati sebe predstavlja početak mudrosti”.

5) GOSTOPRIMLjIVI SU I DAREŽLjIVI

Grčka gostoprimljivost seže daleko do vremena Odiseja, i utkana je u grčku kulturu do današnjeg dana. Za gostoprimstvo Grci koriste riječ “filoksenija”, što bi u prevodu moglo da znači “ljubav prema strancima”. Nekada davno su seljani i stanovnici manjih gradova širom Grčke primali putnike namjernike, nudili im prenoćište i objed.

6) OTKRILI SU TAJNE DUGOVJEČNOSTI

Malo sredozemno ostrvo Ikarija ima najzdraviju populaciju koja najduže živi na svijetu. Muškarci četiri puta češće od Amerikanaca dožive 90-te. Kod njih je, takođe, zabilježen manji broj slučajeva depresije i demencije. Njihova tajna?

Svježa zdrava mediteranska ishrana, borave dosta na čistom vazduhu, održavaju čvrste porodične i društvene veze i dosta spavaju.

“Kasno ustajemo, i uvijek dremnemo malo popodne”, izjavio je za New York Times jedan Grk.

7) IMAJU VREMENA ZA DOKOLICU

Da li ste primijetili da Grci ne nose ručne satove? Ili da nijedan sat nije tačan? Uživanje u životu nije svojstveno samo ostrvu Ikarija.

Poznato je da Grci vode usporen način života.

8) IZMIŠLjAJU PRIČE

Bogata tradicija grčke mitologije još uvijek je živa i jaka u današnjoj kulturi. Kroz te klasične priče o bogovima i smrtnicima, djeca se uče klasičnoj mudrosti i moralnim vrijednostima. Mitovi su značajni i zbog što kroz njih mozak pokušava da ljudskom životu da značaj i strukturu.

9) PROVODE VRIJEME NAPOLjU

Zbog lijepe i prijatne klime, predivnih plaža i pejzaža, čemu sjedjeti u kući, u zatvorenom?

10) OKUPLjAJU SE OKO UKUSNIH JELA

Grci vole da jedu, vole da se porodično okupe, da se druže sa komšijama

11) ZNAJU GDJE DA POTRAŽE SREĆU

Stoici su bili jedna od drevnih grčkih filozofskih škola osnovana u Atini, koja je i danas vrlo relevantna. Stoici su vjerovali da stres i nezadovoljstvo nisu plod spoljašnjih događaja, već proizvod našeg unutrašnjeg svijeta, prosuđivanja, te stoga sreću, takođe, možemo pronaći duboko u sebi.

Stoički filozof Epiktet rekao je da je jedan da potražimo sreću da pogledamo unjutra; da “prestanemo da brinemo o stvarima koje su van naše moći ili želja”.

Vjerovanje stoika nije govorilo o materijalnoj sigurnosti ili zagrobnom životu. Ali je neosporno govorilo o sreći u ovom životu.

(Vijesti.ba)