Značajne aktivnosti i ovoga tjedna u Hrvatskom narodnom kazalištu Mostar

Povezani članci

• Sanel Žuljević: “Velež je pokazao, kada se pošteno radi, uspjeh je osiguran. Izborit ću se da grad daje pola miliona maraka Veležu godišnje”
• Potresna ispovijest logoraša: Bio sam živi štit
• U STALNOM DOSLUHU SA PUBLIKOM
• Brdo kod Kranja: Plenarna sjednica u povodu obilježavanja 10. godišnjice Procesa Brdo-Brijuni
• Promocija knjige “Točno na Tacno.net – Svijet u kojem živimo” Tomislava Jakića u Mostaru
• Političari u BiH: evropske plate – nikakvi rezultati

Na 15. Međunarodnom festivalu pozorišta “Zlatna vila” u Prijedoru u utorak će biti odigrana predstava “Ajmo na fuka”. Predstava je koprodukcijski projekt Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Narodnog pozorišta Mostar, autor i redatelj je Dragan Komadina, a u njoj igraju Robert Pehar i Saša Oručević.

U natjecateljskom dijelu festivala sudjeluju i Narodno pozorište Republike Srpske iz Banja Luke s predstavom “Zločin i kazna”, potom Satiričko kazalište Kerempuh iz Zagreba s predstavom “Bilježnica Robija K.” te Narodno pozorište Subotica s predstavom “Zla žena”. Članovi žirija su Zijah Sokolović (predsjednik), Željko Hubač i Tomislav Čadež.

Zbog velike zainteresiranosti, nagrađivanu, raskošnu predstavu „Isus, Sin Čovječji“, mostarska će publika imati priliku pogledati krajem tjedna odnosno u četvrtak, 14. listopada, i petak, 15. listopada. Na izvedbu 15-og moguće je ući samo s pozivnicom, dok su za onu dan ranije sva mjesta već rezervirana.

Predstava “Isus, Sin Čovječji” nastala je po istoimenom djelu Halila Džubrana, a režirao ju je Robert Pehar. Nedavno je na kazališnom festivalu u Jajcu osvojila tri nagrade, za najbolju kostimografiju, glazbu i mladoga glumca. Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazareta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca. Domaća izvorna glazba u suvremenim aranžmanima, pjevanje, ples, bogata kostimografija i referiranje na europsku likovnu tradiciju s biblijskim motivima, sve to kroz ovaj kazališni komad publici stvara osjećaj kao da se zaista nalaze negdje u Judeji.