Unesco-Go West

Povezani članci

• Kako je Makov „Štit“ stigao na korice matematičkog priručnika
• IGRAČI BALKAN DANCE PROJECTA U FILMU KRCKO ORAŠČIĆ
• Božica Jelušić: KAMEN NA MEZARU
• DARKO CVIJETIĆ: ABELOVA
• U PODNE
• Jelena Topić napokon otkrila zašto je stajala na trgu u Prijedoru i šutjela

Osnivatelji likovnog udruženja svjetskih umjetnika “Go-West”, porijeklom Hrvat Gustav Kopriva, poznati galerist rođen u Baden-Badenu,  direktor nekolicine berlinskih izložbenih prostora, Houston’s Art Foundation, kao i Houston Redbud Gallery i Francuskinja Karine Parker Lemoyne upravo predstavljaju u velikoj dvorani Ségur, pariškog  Sjedista “Unesco-a” značajnu izložbu slika, grafika, skulptura, fotografija i video ostvarenja.

UNesco

Postavka je projekt susreta, dijaloga i kulturne razmjene galskih i teksaških umjetnika. Oko 32 prekooceanska slikara su otkrili svijet umjetnosti francuskih galerija, dok je isti broj njihovih starokontinetalnih kolega, upoznao umjetničku scenu Texasa. Umjetnici zajednički upotrebljavaju osobne kulturne i likovne raznolikosti, počevši od općih tema i sadržaja: porijekla, spiritualnosti, vremena memorije ili humora, prenoseći ih publici radi zbližavanja posjetitelja sa procesom stvaranja. Potom uspoređujuci dva grada Pariz i Houston, spajajući dva  snažna dinamizma suvremene umjetnosti čiji su izvori tradicija i različite kulturne povijesti.

Projekt “Go West” je  Unesco ujedinio prošle godine  svrstavanjem u okvir obilježavanja “Međunarodne Godine približavanja kultura”. Događaj su pomogli hjustonski Muzej Suvremene Umjetnosti, Grad Houston, Francuskoamerički trgovinski savez, veleposlanik SAD u Unescou-u David Killion, Prostor Pierre Cardin kao i “Artistic Rezo Baccarat”.

Među 32 galska umjetnika nalazi se i sve poznatiji pariški slikar Filip Mirazovic, rođen 1977 u Šabcu. Zahvaljujući ocu slikaru i povjesničaru umjetnosti, nekadašnjem direktoru šabačkog Nacionalnog muzeja, rano je započeo slikati. Obitelj je napustila Srbiju 1992 godine, radi kako umjetnik podvlači: “Oligarističke diktature, koja je nadvladala razum”!

Krajem devetog desetljeća prošlog stoljeća Filip Mirazovic se upisuje na čuvenu parišku Akademiju Lijepih Umjetnosti, slavnu ENSBA-u  pa posjećuje ateljee Christiana Boltanskog i Vladimira Veličkovića. Uprkos  njihovom eksperimentalnim ohrabrenjima, mladi slikar slijedi svoj davno zacrtani projekt figurativnog izražavanja. Ulje je njegov bazni način ispoljavanja osobnog izraza: gestikulacija sve raskošnija a paleta boja tamnija i razrađenija, na pomalo artificijelan način. Crne, bijele i sive fleke pokrivaju platna, gotovo napadajući pastelne tonove i klasičnu strukturu realizacije platna. Dijelovi su jednostavni, direktni  s asumiranim prvim razinama tematike što kao da poziva formalne čimbenike, socijalističke stvarnosti i sredstva propagande. Teme su razumljive: odvajanje od rodne grude, rat, duhovna podčinjenost, holokaust.

Mirazovic

Mladi slikar ne prestaje poboljšavati osobnu tehniku, ubijeđen da od jasnog izražavanja zavisi i razrađena tehnika, Mirazovic kojeg Francuzi od milja zovu Fil Miraz ostvaruje mnoštvo velikih formata prema djelima velikih galskih slikara 18 stoljeća, posebno Claudea Josepha Verneta, za kojeg ističe da je  zasigurno “Tehnički najrazrađeniji umjetnik epohe”!

Nakon ostvarivanja serije slika pod nazivom “Vanitas Still Life”, sa posebnim prizvukom klasičnog repertoara kojemu dodaje slike Epinala, suvremenog svijeta, ne tražeći uklanjanje naslijedstva zapadne umjetnosti, zadržava pikturalnu vještinu poznatih učitelja, tražeći vlastiti izraz u unutrašnjosti kodova dobijenih iz historije umjetnosti, što mu služi za upisivanje između linija.

Mirazovic

Aktualno sa suprugom, također slikaricom Charlotte Salvanes, izlaže i u poznatoj pariškoj galeriji  Mariske Hammoudi. Filip Mirazovic je zadovoljan što će po prvi put pokazati platna i  u Americi, pošto se  postavka “Go West” , već 27 listopada seli u “William Tower Gallery” u Houston, gdje ostaje do 25 studenog.