SVIJETLA STRANA BH POVIJESTI

Povezani članci

• ABBA Voyage, vremeplov za povratak u doba sreće i radosti
• Kako protiv govora mržnje u školama?
• Uprava FK Velež poručuje fudbalskim mešetarima: Vratićemo Velež u vrh BH fudbala
• Lažna vijest o američkom Vrhovnom sudu – sredstvo za manipulaciju javnosti u BiH
• Escobar: Lideri moraju biti lično odgovorni
• Književna Zadruga: „Drugo sada/Naše sutra“

Ferid Buturović „Kuća mostarskog kadije“, Sarajevo, 2015.

U pravoj poplavi raznih svjedočanstvenih štiva, koja bi da kažu svoj pravorijek o povijesnim događanjima na bh. tlu javlja se rukopis skojevca, danas čestitog sjedine, Ferida Buturovića Kuća mostarskog kadije. Rijetko kompleksno pitanje onih skojevaca i uopće boraca – antifašista, koji su poticali iz obitelji begovata, vjerskih učitelja i inače ulleme, u rukopisu Ferida Buturovića dobiva snažni proplamsaj, ne tek i samo svjedočanstvenog karaktera…

Ferid Buturović, dakle, ne svjedoči samo, on vrlo vješto formira u književnom smislu storiju od svakog događaja koji je u njegovom, kao i životima velikog broja antifašista u BiH, značio onu svijetlu stranu bh. povijesti, kada je ljudskost dokazivana jedinim logičnim putom – putom antifašističkog logiciranja i angažmana!

Ferid Buturović svoju knjigu natapa činjenicama osobne boračke epopeje, koja ga nije uvijek vodila onim putovima svjetla protiv ugnjetavajuće fašističke tame, kojima je mladi Buturović želio hitati…

Međutim, to je upravo kvalitet Buturovićevog svjedočanstva i pripovijedanja. Ferid Buturović ne uzmiče pred krupnim temama i krupnim problemima proizišlim iz takve tematike. Njegova knjiga Kuća mostarskog kadije više je od svjedočanstva, čak više od proste memoaristike, ona ima gabarite jednog proznog omaža narodno-oslobodilačkom pokretu i antifašističkoj suštini angažmana svih boraca u ovom časnom pokretu otpora.

Buturović je tematski, a o idejnom aspektu da i ne govorim (!!!), rijetko dosljedan svjedočanstveni pisac. Prikazi situacija kroz koje je, kao maltene dječak, u vihorima Drugog svjetskog rata prolazio, osim doze autentičnosti imaju zrelu auru literarnog oblikovanja, tako da Buturović nikada ne ostavlja stvari, tek na golom svjedočanstvu i opisu svega onoga što je činilo njegovu uzbudljivu revolucionarnu mladost.

Ovu knjigu toplo preporučujem za izdavanje, ali smatram da se njenom humanističkom srčikom i kompletnim angažiranim antifašističkim pledoajeom ne trebaju baviti samo povjesničari i književni znalci. Ona je, prije svega, jedan svjedočanstveni bedeker suštinom revolucionarnog življenja jedne generacije, koja može ponijeti epitet da je živjela časno i svojoj domovini u trenutku fašističke agresije u Drugoj svjetskoj vojni podarila slobodu i istinske humanističke okvire življenja za dvadeseto i dvadeset prvo stoljeće.

Zato SABNOAR može biti ponosan kao izdavač ove vrijedne knjige.

Mr. sci. Gradimir Gojer