ŠTA JE NAMA SVETOZAR ĆOROVIĆ DANAS

Povezani članci

• Komunistička hipoteza
• MOJ MAŠIN, RADIN MAŠIN, BRE
• DEMASKIRAJTE PLAČIPIZDE
• Novi savjetnik Lidije Bradare
• Irma Baralija: Bezakonje u HNK ima svoju policiju
• „Aftermath/Posljedice. Promjena kulturnog pejzaža“ u Gradskoj galeriji Collegium artisticum

Pripovjedač i dramski autor Svetozar Ćorović predstavljao je i predstavlja jedan od stupova svekolike mostarske književnosti, uopće. Njegov pripovjedni, kao i prozni rad uvrstili su ga u najmarkantnije figure bosanskohercegovačke i srpske književnosti. Ćorović je uz Šantića i Đikića, u vremenima kojima je poklanjao svoj sasvim iznimni dar, već za života stekao reputaciju pripovjedača koji stremi vrhovima književnosti svoga doba. Svojedobna verifkacija Ćorovićevog književnog djela, učinjena u teatrima i na eminentno kazališni način, učinjena je majstorski od iskusnog redatelja Bore Grigorovića. Predstave Pakao u gradu M na sceni Studio 64 Narodnog pozorišta Mostar, kao i Pakao i raj na velikoj sceni istoga kazališta, kao i Majčina sultanija Svetozara Ćorovića, autorski projekt redatelja Miloša Lazina, samo su na tren zaustavili, našoj sredini, tako imanentni zaborav.

Istina bio je jedan pokušaj teatrologa Straje Krsmanovića. I to je manje više sve što su naše generacije učinile da se sačuva uspomena na jedan ozbiljni literarni opus kakav je uistinu bio onaj Svetozara Ćorovića. Klasika se naših prisjetimo samo o kakvim obljetnicama, kad činovnici u našim nacionalnim društvima trebaju u svoj radni konto ubilježiti još jedno događanje. Tako je, nažalosti danas kad obilježavamo stotu obljetnicu od smrti Svetozara Ćorovića. Polaganje cvijeća, malo govorancije i to je sve.

Nažalost, za mene koji sam oduševljen, jednako danas kao i u mladosti, Ćorovićevim djelom, nedostatno je to i iznimno malo. Pogotovu konteksta kazališnosti koju su Grigorović i Lazin izvojštili dramatiziranim prozama Ćorovićevim.

Mostarski teatri šute, ozbiljnih izdavača više i nemamo. To je tužna stota obljetnica od smrti umjetnika  kojim se Mostar nekada i Mostar danas ponose.

Istina, danas, onaj iščezavajući i sve tiši Mostar, koji zna za Ćorovićevo draguljno djelo i razumije ga.