Promocija knjige “Ranjen i budan”, autora Esada Boškaila i Julije Leiblich, u Sarajevu i Mostaru
Izdvajamo
- “RANJEN I BUDAN" pronicljivo je remek-djelo, memoar s poukom koja prevazilazi iskustvo samo jednog čovjeka. Boškailova priča je vješto ispričana. Prije svega, Boškailova hrabrost i empatija nam omogućavaju da shvatimo kako je moguće prevazići najgoru patnju koju neko ljudsko biće može nanijeti drugom ljudskom biću.”
Povezani članci
Promocija knjige “Ranjen i budan” autora dr. Esada Ese Boškailo i Julije Leiblich, u izdanju Dobre knjige – Sarajevo, održat će se 25.6.2022. na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu s početkom u 17 sati, u organizaciji 13 Dani BHAAAS (Bosansko-Hercegovačko Američka Akademija Nauka i Umjetnosti).
Naslov originala: WOUNDED I AM MORE AWAKE
FINDING MEANING AFTER TEROR
Objavljeno: VANDERBILT UNIVERSITY PRESS 2012., USA
O knjizi će uz autora govoriti:
HADŽEM HAJDAREVIĆ, književnik, pjesnik
Prof. dr. ALIJA PIRIĆ
Moderator: MIRZA MUŠIJA
Promocija će se održati i u Mostaru, u Narodnom pozorištu Mostar, 2.7.2022. s početkom u 20 sati.
Moderator u Mostaru: Prof. dr. EDIM ŠATOR
O KNJIZI SU REKLI:
“RANJEN I BUDAN” pronicljivo je remek-djelo, memoar s poukom koja prevazilazi iskustvo samo jednog čovjeka. Boškailova priča je vješto ispričana. Prije svega, Boškailova hrabrost i empatija nam omogućavaju da shvatimo kako je moguće prevazići najgoru patnju koju neko ljudsko biće može nanijeti drugom ljudskom biću.”
– The Chicago Tribune
“RANJEN I BUDAN” djelo je za one čitaoce koji su spremni na razmišljanje o onome što je otkriveno o ljudskoj vrsti, o njenim uslovima i sposobnostima, kako dobrim tako i lošim.”
– ForeWord Reviews
“Pričajući u okviru ljudskih prava umjesto teološkom okviru, ova knjiga pokazuje da pripovijedanje može imati iscjeljujuću moć – što je prigodna pouka kongregacijama, crkvama i svećenicima koji se hvataju u koštac s pitanjem zla u doba terora.”
– Sojourners
“RANJEN I BUDAN” predstavlja kontemplativno, šokantno, ali i optimistično postignuće novinarstva o ljudskim pravima koje svi trebaju pročitati.”
– The Faster Times
“Upravo sam pročitao posljednju stranu. Osjećam se iscrpljeno, razjaren sam, žalim za čovječanstvom, ali se osjećam i obogaćeno te, na neki način, ushićeno. Ovaj neobični dvojac, novinarka koja je napisala priču i psihijatar koji je to doživio, postigli su nešto izvanredno i neophodno. Ponovo su preživjeli i zabilježili preživljavanje genocida jednog čovjeka u priči koja sadrži tako dobro odabrane detalje da možete osjetiti smrad i znoj tijela u koncentracionom logoru ali i dalje imate dovoljno zraka da dišete i dovoljno ste udaljeni da biste nastavili kroz tu tamu.
“Moramo priznati ekstremnost ljudskog zla, i suočiti se s historijom kolektivnog zvjerstva. Moramo shvatiti utjecaj okrutnosti i gubitka na one koji uspiju pobjeći i preživjeti. A jedini način da naučimo tu najtežu lekciju o nečovječnosti jest da ta priča bude ispričana tako dobro da u potpunosti možemo shvatiti njen značaj, da možemo cijeniti dostojanstvo onih koji su namjerno bili ponižavani a i dalje činili mala humana djela. Dijelili su svoj hljeb. Držali su pod kontrolom svoj bijes koji bi mogao nanijeti štetu nekom drugom logorašu. Svjedočili su i izlagali se osveti drugih ljudi ili osveti u vidu nepopustljivih sjećanja. To je moj svijet, svijet onih koji svjedoče užasu i traumi i gubitku. To su moji ljudi, žrtve koje ustraju, psihoterapeuti koji slušaju, novinari koji svjedoče, opažaju, i poistovjećuju se.
Pročitajte ovu knjigu. Odvest će vas tamo gdje radije ne biste išli, ali ćete vi biti bolji nakon što tamo odete.
– Frank Ochberg, doktor medicine, osnivač centra za novinarstvo i traumu Dart
“Talentirana novinarka i neuobičajeni psihijatar udružili su se da napišu kratku, ali fascinantnu knjigu o iskustvu iz bosanskohercegovačkog rata i mogućnosti iscjeljenja nakon mučenja i drugih vrsta trauma. To je uglavnom priča psihijatra: čovjeka rođenog u Bosni i Hercegovini koji je bio zatvoren u šest koncentracionih logora u periodu od 1992. do 1993. godine, zajedno s hiljadama drugih Bošnjaka u jednom od najgorih zvjerstava i kršenja ljudskih prava krajem dvadesetog stoljeća. U prvom dijelu knjige opisan je život Esada Boškaila prije i tokom rata; drugi dio se odnosi na njegov oporavak u SAD i njegovu odluku da počne pomagati drugima kao psihijatar u Chicagu, a kasnije i u Phoenixu, specijalizirajući za oporavak od traume. Pripovijedanje novinarke Lieblich je jednostavno i izravno. Ova knjiga se ne bavi društvenim i političkim silama koje su navele nekadašnje susjede na tako okrutnu izdaju. Umjesto toga, ova knjiga predstavlja sažetak najboljih praksi za liječenje emocionalnih rana, pri čemu se mnogo oslanja na djela Victora Frankla, čovjeka koji je preživio holokaust. Stručnjaci za mentalno zdravlje, kao i aktivisti za ljudska prava koji rade na iscjeljenju i pomirenju u različitim dijelovima svijeta, zasigurno će cijenit ovaj vodič.”
– Publishers Weekly
Psihijatar i novinarka udružuju se da bi ispričali priču o genocidu i iscjeljenju.
PROF DR ALIJA PIRIĆ:
Osjećati se žrtvom je normalan ljudski poriv u trenucima kada mu se učini kako je ostavljen i izdan od svih, čak od Boga, ali nije dobro kada taj sindrom žrtve potraje odveć dugo zbog toga što on inhibira svako konstruktivno djelovanje, asocijalizira ličnost i čini je depresivnom.
KNJIŽEVNIK HADŽEM HAJDAREVIĆ:
Od prve do posljednje strane ovoga jedinstvenog historiografskog djela, okupljena, evo, pod neobičnim, pridjevovitim imenom Ranjen i Budan, jasno se vidi da, za svakog logoraša koji u svojoj svijesti nosi/trpi iskustvo ponižavajućih logorskih bedastoća i patnji, sjećanje i pamćenje ne moraju biti istovjetni pojmovi, sjećanje ima svoju širinu, prigodnu ambijentalnost, ima i svoju povremenu kolebljivost u onim tzv. sitnim detaljima, pamćenje je, međutim, jedna snažna armatura unutar prostranstava čovjekova sjećanja, koja onome koji se sjeća omogućava da nađe najpogodniji način kako dostojanstveno obvladati vlastitim sjećanjem i učiniti osobni odnos prema svojoj sjećajućoj prošlosti najpozitivnijim mogućim “gorivom” za ono što je još ostalo od zdravlja i od života.