Predrag Matvejević predložen za Nobelovu nagradu za književnost

Inicijativu je pokrenuo književnik, prozaist i kritičar Claudio Magris, poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za povijest i kulturu srednje Europe, piše Telegram. Kako se tek započelo sa skupljanjem potpisa, organizatori te akcije očekuju da će se toj inicijativi priključiti još mnogi poznati talijanski kulturni stvaratelji.

Predrag Matvejević rodio se u Mostaru 1932. Otac Vsevolod Matvejevič bio je Rus iz Odese u Ukrajini, a majka Angelina Pavić bila je Hrvatica. Matvejević je u partizanima bio kurir, u Sarajevu je studirao francuski jezik i književnost, u Zagrebu je diplomirao, a 1967. doktorirao je na sveučilištu Sorbonni u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu do 1991. predavao je francusku književnost, od 1991. do 1994. predavao je slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu, Nouvelle Sorbonne, a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik te srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Dobitnik je počasnog doktorata u Perpignanu u Francuskoj te dva počasna doktorata u Genovi i Trstu. Na sveučilištu u Mostaru proglašen je 2002. počasnim doktorom. Počasni je doživotni potpredsjednik Međunarodnoga PEN kluba u Londonu, predsjednik je Znanstvenoga vijeća Mediteranskoga laboratorija u Napulju. Dobitnik je brojnih međunarodnih priznanja, među ostalim odlikovali su ga predsjednici Francuske, Hrvatske, Slovenije i Italije.

Predrag Matvejević autor je cijelog niza zapisa, eseja, rasprava, analiza, knjiga, među kojima su najpoznatiji Razgovori s Krležom, Književnost i njezina društvena funkcija, Te vjetrenjače, Jugoslavenstvo danas, Otvorena pisma , Istočni epistolar, Gospodari rata i mira, Druga Venecija, Granice i sudbine, O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije…

Knjiga Mediteranski brevijar prevedena je na 23 jezika, u Italiji je prodana u više od 300.000 primjeraka, knjiga Kruh naš prevedena je na 15 jezika, dok je knjiga Druga Venecija prevedena na desetak jezika i za nju je Matvejević dobio najveću talijansku književnu nagradu Strega.

Matvejević je 1974. napisao otvoreno pismo Josipu Brozu Titu u kojemu mu je predložio da se povuče sa svih funkcija.

Nakon što je u studenom 2001. Predrag Matvejević u Jutarnjem listu objavio tekst Naši talibani u kojemu je tražio da se sudi književnicima Dobrici Ćosiću, Matiji Bećkoviću, Momi Kaporu, Rajku Petrovu Nogu, Gojku Đogu, Ivanu Aralici, Anđelku Vuletiću i Mili Pešordi kao “kvislinškim piscima” koji su odgovorni za zločine u BiH, Općinski sud u Zagrebu osudio ga je zbog klevete na pet mjeseci zatvora uvjetno što je Vrhovni sud i potvrdio.

Predsjednik Josipović imenovao ga je predstavnikom Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji frankofinskih država.

Dok je živio i radio u Francuskoj i Italiji govorio je kako je njegov položaj bio nešto između azila i egzila, te premda nikada nije tražio ničije državljanstvo, u Italiji je dobio počasno državljanstvo.

radiogornjigrad.com