NEPONOVLJIVA INES

Povezani članci

• Suad Beganović: Brinu li Inzka izborne krađe?
• Lajčak: BiH u kategoriji da se o njoj u Briselu ne razgovara
• Bosna i Hercegovina lider po broju registrovanih stranaka
• Promocija ilustrovane knjige Kraljevi i kraljice Bosne Emira Durmiševića
• Prelijepa Brazilka poželjela sreću Zmajevima
• Budi i ti građanin novinar. Prijavi se!

foto: seebiz.eu

Bila je u pravu, u svakoj rečenici, Biljana Radulović-Grahovac kada mi je govorila o velikoj Ines!!!

Piše: Gradimir Gojer

Ines Fančović, prvakinju Kamernog teatra 55 nisam upoznao najprije na kazališnim daskama. Prve čudesne priče o ovoj glumici ispričala mi je Biljana Radulović–Grahovac, školska koleginica iz studentskih dana. Iako nisam mogao povjerovati u sve ono što je gospođa Radulović-Grahovac govorila, godine koje su hitale u susret mojim sjedinama potvrđivale su svaku njenu riječ!

Rođena u Šibeniku 1925. u obitelji poštanskog činovnika, deset godina kasnije, buduća prvakinja Kamernog teatra 55 sa obitelji će preseliti u Bihać, gdje nastavlja školovanje u klosteru časnih sestara… Tijekom ratnih zbivanja (Drugi svjetski rat!) Ines Fančović prilazi naprednom komunističkom pokretu… To su bile godine kada se mlada glumica udaje za pisca Miljenka Smojea, kasnije kultnog autora niza vrhunskih televizijskih serija, humoristu i satiričara… Godine 1944. mlada Ines postaje partizanka. Sljedeće godine upisati će muzičku školu i proći vježbovni ciklus za glas kod poznate glazbene obitelji Maningeli. Maestro Silvio Bombardelli primio je ovu glumicu u zbor Kazališta narodnog oslobođenja Dalmacije, gdje ona sudjeluje u pripremi prve operete Šišmiš Johana Straussa. Godine 1946. Ines Fančović potpisala je prvi profesionalni ugovor, te pjevala dionicu Majke Lučije u operi Pietra Maskanija Cavalleria rusticana.

Jedan od njenih brakova bio je, kao i onaj sa Miljenkom Smojeom, vezan uz umjetnost. Udala se za Branka Mešega, redatelja sa kojim će sudjelovati u prvim uspjesima novoosnovanog Šibenskog kazališta. Nakon toga Ines Fančović se profesionalno veže uz HNK Osijek, gdje doživljava prolog svoje teatarske zrelosti, ostvarujući nekoliko vrhunskih kreacija. Tako će igrati Gigu Barićevu, Lauru Lembachovu, Mariju Bori, Nedu Gorsky, Gloriju…

Osnivajući Malo pozorište, Kamerni teatar 55 veliki Jurislav Korenić, kao jednu od svojih beba – glumačkih vedeta, tvoraca budućih uspjeha ovog teatra 1960. dovodi Ines Fančović u Sarajevo.

Moglo bi se reći da je 1972. prelomna u karijeri ove rasne glumice, koja je ostvarivala uspjehe u različitim žanrovima, od komedije do klasične tragedije. Te godine Fančovićeva postaje pravom zvijezdom bh. teatra kreirajući ulogu Meg u drami Harolda Pintera Rođendan i biva nagrađena za tu kreaciju na Pozorišnim igrama BiH u Jajcu, da bi naredne godine postala laureat istih Igara za ulogu Beatrice u drami Paula Zindela Djelovanje gama zraka na čudovišne nevene.

Obilježavajući trideset godina umjetničkog rada ulogom u predstavi – komediji Vlahe Stulića-Stulija Kate Kapuralica Ines Fančović postaje laureatom Spomen plakete grada Sarajeva.

Četrdeset godina umjetničkog rada Fančovićeva će obilježiti 1985. ulogom u izvrsnoj predstavi Partija remija Osvalda Lee Cobruna.

Ines Fančović je tijekom opsade Sarajeva bila jedna od protagonista teatarskog pokreta duhovnog otpora. Tako će igrati sa golemim uspjehom u predstavama Svileni bubnjevi redatelja Harisa Pašovića, potom u predstavi Okovani Ibi Alfreda Žarija, koju je radila sa redateljem Massimom Schusterom.

I posljeratna teatarska dešavanja u Sarajevu neće proći bez ove rijetko agilne veteranke – prvakinje…

Rijetko zanimljiva je bila njena uloga u postavci drame Slobodana Šnajdera Ines i Deniz. Tu predstavu režirao je istaknuti srpski redatelj Miloš Lazin; u njoj je francuska glumica Denis Bonal igrala na francuskom jeziku, a Ines Fančović na bosanskom!

Sve ono što je Fančovićeva kao glumica podarila bh. i južnoslavenskom teatru donijeti će joj Zlatni lovor vijenac na Internacionalnom teatarskom festivalu – MESS, za doprinos umjetnosti teatra. Učestvujući u realizaciji suvremene drame Feniks je sagorio uzalud Safeta Plakala, u režiji Dubravka Bibanovića, na sceni Saajevskog ratnog teatra – SARTR, Ines Fančović će učestvovati u obilježavanju dva značajna jubileja. Tom predstavom ona je obilježila pedeset i pet godina stvaralačkog rada u teatru, a književnik Safet Plakalo dvadeset pet godina dramatičarskog stvaranja. To je bio i povod da joj Festival bosanskohercegovačke drame u Zenici dodjeli prestižnu nagradu struke Adem Ćejvan!

Neumorna prvakinja Kamernog teatra 55 prije nego što je spustila zastor svog glumačkog i ljudskog vijeka nagrađena je i Poveljom Kamernog teatra 55 Jurislav Korenić.

Šta je zapravo smisao glumačke poetike Ines Fančović? Pokušaću to pojasniti na nekim od njenih najznačajnijih glumačkih postignuća. U Zagrljenicima Miodraga Žalice (redatelj Josip Lešić) Fančovićeva je demonstrirala rijetko uzbudljiv tragigroteskni karusel glumačkih bravuroza, a u Kati Kapuralici, koju je bravurozno na scenu Kamernog teatra 55 postavio legendarni autoritet hrvatskog i jugoslavenskog teatra dr. Marko Fotez, Ines Fančović pokazuje najviši stupanj neohistrioničke energije. Sa redateljom Žarkom Petanom u predstavi Djelovanje gama zraka na čudovišne nevene napravila je tragičku kreaciju Beatrice Hundsdorter, u kongenijalnoj igri sa prvakinjom svih prvakinja sarajevskog teatra velikom Olgicom Babić. U Molijerovim Učenim ženama ulogom Filamente demonstrirala je Fančovićeva svoj lucidni glumački nerv pri tumačenju komedijskog ozračja molijerovštine na komorni način. U maloj formi Intervju Matijaža Kmecla (režija Voja Soldatović) Ines Fančović doseže istinski vrhunac realističnog dijaloga na način klasične komornosti. Bolju Majkaču nisam vidio od one koju je na sceni Kamernog teatra 55 postvarila Ines Fančović igrajući sjajni partnerizam sa Urošom Kravljačom kao Matom Bukaricom u predstavi Hamlet u selu Mrduša Donja Ive Brešana, koju je sa razumijevanjem vremena, a osobito literarnog teksta, postavio Slavenko Saletović.

Da se u poznim glumačkim godinama može biti rijetko suvremen glumac pokazala je Ines Fančović prihvatajući izazov autorske predstave Harisa Pašovića Svileni bubnjevi. Uostalom, ta predstava obići će i europske metropole, a način na koji se ona uklapala u logiku najmlađeg glumačkog populacijskog sarajevskog personaža bila je fascinirajuća! Sa Svilenim bubnjevima Fančovićeva je oduševila i publiku Holandije i Engleske, a moglo bi se kazati da je ova predstava značila neku vrstu treće mladosti velike glumice.

Nije bila prisutna samo na teatarskim daskama. Zabilježiću tek neke njene odlične, koloritne, nadasve autentične uloge u filmovima Savršeni krug redatelja Ademira Kenovića ili pak Prkosna delta redateljke Vesne Ljubić…

Kada je svojedobno teatrolog Vojislav Vujanović u izdanju Mauna-fe publicirao monografiju Ines (Sarajevo 2010.) uvjerio sam se da sve ono što sam gledao na teatarskim pozornicama, a bilo je vezano za kreacije velike Ines Fančović, doživljava kroz Vujanovićevu knjigu apoteozu čistine, neukaljanosti temeljne ljudskosti i etosa ove umjetnice, koja je doživjela duboku starost, a u isto doba i vječitu mladost!

Bila je u pravu, u svakoj rečenici, Biljana Radulović-Grahovac kada mi je govorila o velikoj Ines!!!