MC Srebrenica objavio javni poziv za prikupljanje predmeta i materijala za pripremu stalne izložbene postavke

Povezani članci

• Besima Borić: Pismo mojoj poznanici Katici
• Isceliteljska moć književnosti – novi roman Elvedina Nezirovića
• Oh, taj dan!
• Povratak filozofije
• Ivo Anić: Zašto je toliko važan građanski odgoj
• VEČERAS U BEOGRADU PREMIJERA PREDSTAVE “NOVO DOBA“ DINE MUSTAFIĆA

Foto: šg

Memorijalni centar je na pragu realiziranja jednog od najvećih i najvažnijih projekata od samog njegovog osnivanja – velike, sveobuhvatne i stalne izložbene postavke u potpunosti posvećene genocidu u Bosni i Hercegovini i Srebrenici.

Memorijalni centar Srebrenica je u fazi pripreme sveobuhvatne izložbene postavke koja će se prostirati na više od 4.000 metara kvadratnih, a koja će na najbolji način prikazati razmjere zločina genocida u Srebrenici ali i Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolu Agency (AA).

Povodom toga je Memorijalni centar uputio javni poziv za prikupljanje predmeta i materijala za pripremu stalne izložbene postavke.

“Cijenjene majke, cijenjeni srodnici žrtava genocida, cijenjeni sunarodnici i prijatelji, novinari, fotografi, historičari i istraživači, te svi vi koji imate različite informacije, materijale i predmete, molimo da nam ustupite iste u trajni posjed, a za potrebe realizacije aktivnosti koja je ispred nas. Memorijalni centar je na pragu realiziranja jednog od najvećih i najvažnijih projekata od samog njegovog osnivanja – velike, sveobuhvatne i stalne izložbene postavke u potpunosti posvećene genocidu u Bosni i Hercegovini i Srebrenici”, navodi se u pozivu Memorijalnog centra.

Iz Centra podsjećaju da su svi masovni zločini počinjeni u novijoj historiji zasnovani na planskom i strateškom ubijanju, progonima i raznim oblicima traumatiziranja žrtve, koje traje dok se u konačnici ne izbrišu i svi tragovi zločina.

“Genocid je podrazumijevao sve oblike, prije svega dehumanizacije, a potom uništenja te brisanja kolektivnog, ali i ličnog identiteta. Kao institucija koja se bavi sjećanjem na genocid, Memorijalni centar će kroz svoje projekte, progame i postojanje uvijek biti najveća brana negatorima genocida, ali u ovom slučaju to ne možemo sami. Za potrebe realiziranja najveće izložbe koja će detaljno, vjerno i dosljedno prikazati našu priču trebamo pomoć”, poručuju iz Memorijalnog centra.

Poziv upućuju osobama koje su rat ili dio rata proveli u Srebrenici (bili porijeklom iz Srebrenice ili drugih gradova/mjesta Podrinja, a potražili spas u Srebrenici), preživjeli Marš smrti ili su im u genocidu ubijeni članovi porodice. Poziv upućuju osobama koje su direktno ili indirektno pogođene zločinom genocida. Ukoliko imaju predmete koji su pripadali njima ili njihovim bližim srodnicima ubijenim za vrijeme genocida, mole se da jave i doniraju iste kako bi se sačuvale činjenice i dokazi o stradanjima nevinih civila u periodu 1992-1995.

Iz Centra cijene da priču o Srebrenici nije moguće ispričati bez priče o ostatku Bosne i Hercegovine.

“Masovne grobnice iz jula 1995. godine u i oko Srebrenice nije moguće objasniti bez znanja o masovnim grobnicama u i oko Zvornika i Prijedora 1992. godine. Opsadu Srebrenice nije moguće objasniti bez opsade Sarajeva. Masakr na nogometnom igralištu u Srebrenici u aprilu 1993. nije moguće razumjeti bez razumijevanja artiljerijskog napada na tuzlansku Kapiju. Stoga želimo ispričati cjelovitu priču i ako imate bilo kakve dokumente, artefakte, predmete iz tog perioda, koji će to objasniti, usrdno Vas pozivamo da nas kontaktirate”, poručuju iz Memorijalnog centra.

Predmeti ovog javnog poziva uključuju, ali nisu ograničeni na:

– odjeću i obuću koja je pripadala žrtvama genocida ili preživjelim svjedocima; posebno obuću ručne izrade, konzerve, odnosno ambalažu konzervirane hrane,

– lične predmete žrtava genocida kao što su: satovi, tabakere, kresiva, lični dokumenti te drugi predmeti uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama,

– improvizirane patente poput peći, svjetiljki, kolica za drva i slično,

– odjeću korištenu u Srebrenici pravljenu od padobranskog platna ili šatorskog krila korištenih pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine,

– ruksake, sveske, udžbenike, igračke (kupljene ili ručno pravljene)

Pored navedenog prodice i srodnici žrtava također mogu dati:

– dokumente, dnevnike, bilješke, pisma koja su putem Crvenog krsta stigla u ili poslana iz enklave Srebrenica,

– novinske članke,

– fotografije (porodične, grupne ili pojedinačno, školske ili bilo koje druge na kojima ste vi ili ubijeni članovi vase porodice),

– audio i video građu – audio i video snimke koji govore o životu stanovništva srednjeg Podrinja od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, posebno dok je Srebrenica bila ‘zaštićena zona’ Ujedinjenih naroda.

“Bez obzira da li živite u Federaciji Bosne i Hercegovine, vratili ste se u prijeratno mjesto prebivališta, ili ste nakon rata odselili u neku od zemalja svijeta, molimo da nam se javite i pomognete jedan od, za generacije koje će doći poslije nas, najvažnijih projekata Memorijalnog centra Srebrenica. Budimo zajedno glas onih koji vise nisu sa nama, a zbog kojih smo se obavezali da ćemo štititi i širiti istinu o genocidu u Srebrenici”, piše u javnom pozivu Memorijalnog centra Srebrenica.

Memorijalni centar Srebrenica je jedinstvena institucija među sličnim institucijama u Evropi. U potpunosti je vode ili preživjeli ili srodnici onih kojih nisu preživjeli genocidnu operaciju policije i vojske RS u julu 1995. godine.

“Za sve nas to što radimo danas je pitanje onoga što će ostati iza nas kada više ne budemo živi. Ali, ovo nije samo naše nasljeđe, nego nasljeđe jednog naroda koji ima puno pravo da pokušaj vlastitog uništenja upamti u istorijskom, političkom, vojnom, kulturnom i medijskom kontekstu u kojem je do njega došlo”, ističu iz Memorijalnog centra.

AA