Mala škola pisanja i mišljenja: Fašizam u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa

“Mala škola pisanja i mišljenja“, ključni segment edukacijskog dijela ovogodišnjeg Bookstana počela je s radom već u subotu. Dvadeset troje mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine i regije do kraja Bookstana slušaće predavanje nekih od najznačajnijih autora/ica iz naše zemlje, regije i svijeta.

Škola je počela uvodnim predavanjem profesora Nerzuka Ćurka pod čijim mentorstvom se realizuje ovogodišnja edukacija za buduće književne kritičare i kritičarke.

„Cilj radioničkog formata je potaknuti buduće književne kritičare/ke na drugačije promišljanje o važnim kulturnim i književnim silnicama u današnjem društvu i njihovom odnosu prema suvremenim geopolitičkim strujanjima“, dio je iz uvodnog obraćanja profesora Ćurka na prvom danu „Male škole pisanja i mišljenja“.

Čitanje kao preduslov pisanja, tema je kojom je započeo drugi dan Bookstanove radionice književne kritike, a o čemu je polaznicima govorio Ozren Kebo, poznati bh. novinar, urednik i književnik.

Bez sistematskog čitanja, nije moguće ostvariti potpuni spisateljski potencijal, a kako bi potkrijepio svoju tezu, Ozren Kebo je iznio niz književnih primjera, citata, kao i vlastito čitateljsko i spisateljsko iskustvo. Diskusija, koja je uslijedila nakon uvodnog izlaganja, dotaknula je širi kontekst iznesenog fenomena: pisanje, čitanje i prikupljanje građe u svijetu obilježenom društvenim mrežama, na što se nadovezala ideja demokratičnosti koja omogućava pisanje i komentiranje, bez obzira na profesionalnu podlogu.

Teme koje su otvorene dijelom su se nadovezale na predavanje profesora Tarika Haverića usmjereno na otkrivanje ideologija u tekstu i piščeve intencije. Lucidnim zaključcima i primjerima iz suvremene političke stvarnosti, Tarik Haverić je uputio polaznike na drugačije iščitavanje i kritičko promišljanje o tekstovima koje čitaju.

Izlaganja Ozrena Kebe i Tarika Haverića, moguće je objediniti tezom da je kritičarima jedini alat sistematsko čitanje, pomoću kojeg stiču nova znanja i šire vrata percepcije. Korak nakon čitanja, otkrivanje je raznih ideoloških instanci, koje prodiru u polje književnosti, i koje kritičar mora demistificirati.

Fašizam u medijima i suvremena produkcija književnih časopisa, tematske su cjeline obrađivane na trećem danu „Male škole pisanja i mišljenja“.

Viktor Ivančić, mag novinarstva – kako ga je nazvao Nerzuk Ćurak – u prvom je dijelu upoznao polaznike s rastućom fašizacijom društva koja zauzima sve više medijskog prostora. Primjerima iz dnevnih novina, Ivančić je polaznicima objasnio smisao i ideju satire kao žanra koji nam daje odmak od realnosti, izaziva nelagodu, ali i omogućuje drugačije prikazivanje određenih društvenih fenomena. Pisanjem bi ti fenomeni izgubili slikovitost i smisao – elemente koje naglašava i omogućava satirički prikaz. Koristeći savremeni fašizam kao lajtmotiv svojeg predavanja, Ivančić je iznio teze o položaju današnjeg novinarstva, ulozi satire, kao i same fašizacije koja se manifestira kroz niz formi, a ona središnja je obesmišljavanje kategorije istine i laži. Takav nam diskurs, istaknuo je Ivančić na kraju, nalaže da razne ideologije nazivamo njihovim pravim imenom.

Drugi je dio predavanja bio posvećen savremenoj produkciji i položaju književnih časopisa, a izlaganje je i raspravu vodio književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, koji je i urednika književnog časopisa Behar. Historijsko-teorijskim uvodom, Rizvanović je polaznike upoznao s bitnim društveno-kulturnim kretanjima koji su utjecali na razvoj i značaj književnih časopisa, ističući kako je izdavaštvo jedan od prvih uspješnih kapitalističkih projekata. Diskusija, vođena nakon uvodnog izlaganje, uglavnom je bila usmjerena na značaj književnih časopisa danas, njihov utjecaj na društveno-kulturnu situaciju podneblja u kojem izlaze te o raspoloživosti i dostupnosti takvih specijaliziranih časopisa u vremenu virtualne kulture.

Obrađivane tematske cjeline na trećem predavanju, polaznicima su omogućile uvid u neka značajne ideološke instance u savremenom novinarstvu, posebno temom fašizacije, te ih uputile na kritičko promišljanje i valoriziranje kako medijskog, tako i suvremenog književnog prostora koje su polaznici odredili kao platformu svojeg djelovanja.