ENG
Književni skup, knjiga razgovora i film o Krleži
Autor/ica
Povezani članci
- HERCEG-BOSNA U HAAGU (29) – Praljak Mladiću: Neka muslimani dobiju kanton, da imaju kamo odseliti
- Milan Malešević advokat članova grupe “Pravda za Davida”: Biće novih hapšenja
- Mladi odlaze iz zemlje jer ne vide da će im uskoro biti bolje: Njemačka najpoželjnija zemlja življenja za mlade iz regiona
- BiH nije učinila ništa da suzbije siromaštvo, glad i socijalnu nejednakost, iako se obavezala
- VIRTUOGRAFIKE DŽEVADA HOZE
- Fus nota
Dok će DHK imati prigodno okupljanje u svojim prostorijama na Trgu bana Jelačića uz tek jednog najavljenog govornika – predsjednika Božidara Petrača – HDP je u svojoj vili Arko organizirao veći književni skup
ZAGREB Miroslav Krleža ipak nije zaboravljen. Pojavi se tu i tamo priča o njegovom prešućivanju, nečitanju, neizvođenju, ali o 30. obljetnici njegove smrti dobit će nešto javnoga prostora i pokoji redak u novinama.
Oba književna društva – DHK i HDP – pripremaju obilježavanje te okrugle obljetnice u četvrtak, s time da je HDP nešto zdušnije tome prionuo. I dok će DHK imati prigodno okupljanje u svojim prostorijama na Trgu bana Jelačića uz tek jednog najavljenog govornika – predsjednika Božidara Petrača – HDP je u svojoj vili Arko organizirao veći književni skup.
Skup je najavio Velimir Visković, bivši predsjednik HDP-a, na konferenciji za novinare u Hotelu Regent Esplanade za tzv. Krležinim stolom, kojom je prigodom predstavljen i film Željka Senečića o Krleži u produkciji Interfilma, kao i knjiga »Razgovori s Krležom« Predraga Matvejeviča u izdanju V.B.Z.-a. Konferenciju je moderirao Božo Rudež, a uz Viskovića i Senečića bili su tamo još i Ivan Maloča iz Inetrfilma i teatrologinja Mani Gotovac.
Skup će se održati u dvije sesije, a prema Viskoviću ideja je bila da o Krleži progovri elita, i to ne kroz suhoparna izlaganja nego kroz priču o tome što Krleža znači danas. O tome bi, uz uvodne riječi predsjednika Josipovića i ministrice kulture Andree Zlatar, trebali progovoriti još i Igor Mandić, Predrag Matvejević, Viktor Žmegač, Ivo Banac, Mani Gotovac i drugi.
Osim obaju nacionalnih književnih društava 30. obljetnicu Krležine smrti obilježit će još nekoliko institucija i pojedinaca. Članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti položit će u 9.30 sati vijenac na Krležin grob na zagrebačkom Mirogoju, dok će u siječnju organizirati nekoliko manifestacija uključujući izložbu crteža akademika Josipa Vanište.
U istom povodu će Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže (Krležin Gvozd 23) biti otvoren za posjetitelje od 11 do 17 sati. Ulaz je slobodan, a svaki puni sat organizirano je stručno vodstvo. U 13 i 15 sati glumac Božidar Smiljanić govorit će Krležine stihove.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu priređuje pak predstavljanje trideset i četiri jedinice dnevničkih zapisa »Davni dani« iz bogate rukopisne ostavštine Miroslava Krleže, pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Odabrane Krležine tekstove čitat će dramski umjetnik Duško Valentić u 10 sati.
Zagrebačka Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića ugostit će Bacače sjenki, koji će u 14 sati organizirati predstavljanje triju edicija »Zidnih novina«: »Krleža – Parafernalije 1«, »Krleža Parafernalije – Homo Cylindriacus« i »Krleža Parafernalije – Sanjani Zagreb«.
Senečić nije bio rječit o svome filmu. Rekao je tek da nije napravio film o gospodinu, drugu, akademiku… Krleži, nego o Krleži. Maloča ga je nadopunio servisnim informacijama. Film je snimljen u godinu dana u tri epizode po 50 minuta, no za premijeru u četvrtak u 19 sati u Kaptol centru te su tri epizode sažete u jednu od 70 minuta.
Knjizi »Razgovori s Krležom« ovo je čak osmo, prošireno izdanje, a V.B.Z. ga je opremio i CD-om na kojem se može uz autora Matvejevića čuti i Miroslava Krležu koji govori o susretu s Titom u Šestinama 1939., sibirskim grbovima, sukobu na ljevici i dramatizaciji Banketa u Blitvi.
Matvejević je pojasnio da nije bilo lako razgovarati s Krležom, da se teško otvarao dijalogu, i da je zauvijek zapamtio kako mu je odgovorio na pitanje što misli o pokretu ’68. Rekao mu je: »Mi smo bili ono što su oni danas, a oni će na svoju žalost vidjeti ostvarenje svojih ideala.«
Mani Gotovac govorila je o razočaranjima za svojih intendatura u postavljanju Glembajevih, koji ili nisu bili igrani ili nisu postavljeni na način kako ih ona iščitava: kao tragediju incestualno-edipalnog odnosa oca, sina i žene s kojom obojica spavaju.
O tome će ponuditi, rekla je, svoje viđenje na skupu u četvrtak.
Autor/ica
