Književna Zadruga: „Drugo sada/Naše sutra“

Povezani članci

• Javna tribina u Mostaru: Kultura sjećanja i 9. maj
• Zemlja bez biblioteka
• Kultna pjesnička Tribina Jutro poezije (2/3)
• Pretpostavljeni identiteti
• Promocija knjige “Televizija pod opsadom” 10. marta u Historijskom muzeju BiH
• Licem u lice sa najvišim bićem

U četvrtak 23. septembra od 19h u knjižari Ivo Andrić u Mostaru će gostovat Književna Zadruga.

Književna Zadruga je neformalni, kritički, literarni, queer, LGBTIQ+, feministički kolektiv osnovan od strane umjetničkog dua, Vanje Šunjić i Armana Fatića u aprilu ove godine. Njihov prvi izdavački poduhvati su četiri samoizdata prvijenca “Srce je u obliku trougla” Vanje Šunjić, “Meddah i fildžan” i “Sarajevski san” Armana Fatića i “Kosmičke šetnje tastaturom” Adnana Bajrovića. U pitanju su knjige u kojima se propituju slike svakodnevice naših društava, srži njihove posttranzicijske pustoši i teme koje ostaju kad se iz umetnosti i društva odstrane konverzacije vezane za rat i jugonostalgiju, a sve iz očišta mlade generacije autora i autorica.

„Logo književne zadruge je fragmentirana petokraka, koja simbolizira rađanje novog sistema solidarnosti, spram narastajuće pomame desnica, križeva, krstova, kukastih i onih običnih. Zadruga zvuči nostalgično, ali to je nostalgija za boljom budućnošću. Mi smo rođeni za vrijeme raspada Jugoslavije i nemamo pravo da budemo nostalgični u tom kontekstu, ali smo dužni da dobre prakse iz tog vremena prepišemo i baštinimo danas.

Kroz Zadrugu propitujemo odnose u našem patrio-patrijarhalnom društvu i svojim angažmanom nastojimo da ih rušimo. Za početak smo objavili svoje prvijence, a sada radimo na nekoliko rukopisa naših drugara i drugarica i to ćemo publicirati uz minimalne troškove i minimalnu cijenu prodaje, kako bi knjige mogle biti dostupne svima. Osim toga, u narednim mjesecima kroz performativni angažman planiramo da se bavimo socio-ekonomskim prilikama i odnosima prema strancima i onima koji su iz jednih republika došli da žive u druge, prevashodno u Sloveniji, a onda i dalje.

Tokom pandemije uvidjeli smo koliko su umjetnost i kultura bili važni i jedino oni su stvarali privid normalnosti i ljudima davali utjehu i nadu, a s druge strane, pandemija je dodatno podrovala naša društva nejednakosti i važno je da se javljaju kolektivi koji ustaju protiv socio-ekonomske i političke opresije, animirajući indiferentnu mladež”, rekla je Vanja Šunjić.

Kako ističu, Književna Zadruga cijeni umjetnost i smatra da svi trebaju biti plaćeni za ono što rade, međutim svjesni ekonomske situacije u kojoj se nalaze mladi autori i autorice, a uz nova iskustva koja su njima besplatno ponudili oni iskusniji, sada se stavljaju na raspolaganje svima onima koji žele da objave svoje prvijence i nikako se ne suprotstavlja konvencionalnom izdavaštvu, nego želi da mladim autoricama i autorima na praktičan način prikaže i pojasni prednosti i mane izdavanja/samoizdavanja i sve što jedan takav proces nosi sa sobom, kako bi što spremniji zakoračili na književnu scenu.

Jedna prepoznatljiva stavka identiteta Zadruge je komunikacija mimovima. Mimovi su oblikovani tako da u pozadini sadrže fotografije značajnih figura filozofije, sociologije, politike i umjetnosti 20 stoljeća, na koje su potom smještena lica članova zadruge sa šarenim okruglim pozadinama, tako da podsjećaju na stickere. Cjelokupni koncept prikazuje esenciju queer identiteta, da svako treba imati slobodu i priliku da se izražava kako svojim mislima tako i svojom fizičkom pojavom, onako kako osjeća to potrebnim.

„Pisati o svojim LGBTIQ prijateljima se nekako samo nametnulo kao potreba. Sve je krenulo prošle godine kada su moj najbolji prijatelj A. i još nekoliko meni dragih ljudi bili kamenovani na Dobrinji zato što su igrom slučaja imali duginu zastavu sa sobom.

Danima nakon tog događaja mene je progonilo ono što se desilo i osjećao sam se nemoćnim jer nisam bio tu kada se to desilo i jer nisam znao kako pomoći i pravilno reagirati i prema njima se ophoditi kada je to već sve gotovo. Mislim, ja sam introvert, moj fizički izgled i ponašanje ne otkrivaju ono što bi većina konzervativnih osoba nazivala ‘gay’, moja seksualnost jednim dijelom se poklapa s društvenim konvencijama i na to sve veliki dio godine živim van u mnogo otvorenijim društvima. Zbog svih tih razloga ja nikada nisam doživio stigmu zbog svoje seksualnosti i imao sam priliku mirno i sigurno voljeti koga god sam želio.

Ipak, to kamenovanje me potaklo na promišljanje, i osjetio sam da je i na meni dio odgovornosti društva i da ja za početak trebam sebe promijeniti. Tiho ‘ja sam biseksualac’ postalo je otvoreno ‘ja sam queer’ u javnom prostoru, a pisanje o onome što sam mislio da je interesantno generalnoj publici zamijenio sam s pisanjem o onome što je meni blisko i što meni osobno znači.

Naravno, sve je to još uvijek svježe i ono što priče ’Kamen’, ‘Širom otvorenih očiju’ i ‘Premotavanje’ iz zbirke ‘Sarajevski san’ jednim dijelom sadrže u sebi nadam se da će u narednim pričama i knjigama biti mnogo detaljnije i ozbiljnije.

Vjerujem da se neki novi socijalizam ne ogleda u okupiranju postojećih fabrika (kojih više nema) i preduzeća (koja su također na rubu propasti) te radničkoj samoupravi i raspodjeli u njima, nego naprosto u započinjanju novih biznisa u kojima svi, kako oni koji ih pokrenu, tako i oni koji se naknadno priključe teže ka nekom jedinstvenom zajedničkom dobru te ravnomjerno i ravnopravno raspoređuju sve dužnosti, obaveze, terete i rizike koje jedan samostalni obrt nosi sa sobom.

Da, rizično je, da ima dobre šanse za propast, ali na duge staze vjerujem da vodi na bolje ishodište, gdje se svi uposleni razumiju i gdje svi uposleni shvataju da će im svima biti jednako dobro/loše ovisno od toga kako su oni uradili svoj dio posla”, kaže Arman Fatić.

Peta promocija, za koju obećavaju da će biti za 5, održat će se u knjižari Ivo Andrić, na adresi Biskupa Čule bb, a razgovor će moderirati Matija Krivošić.