Klerikalizacija visokog obrazovanja

Izdvajamo

• „Vjeroučitelje ne odabire ravnatelj ili školski odbor, već ih delegira Kaptol. Vjeroučitelji se financiraju iz javnog proračuna, a oni nemaju veze s javnim sektorom niti ih ravnatelji škola mogu smijeniti“

Povezani članci

• L. Šestov: Hegel ili Jov?
• Groteskna dojenčad revolucije
• Promocija knjige Abdulaha Sidrana “Oranje mora”
• Božica Jelušić: JAVNI FORMAT
• Dino Mustafić: Živimo u džungli gdje se gaze ljudska prava, umjesto kreativnih došli su poslušni
• U Prištini premijerno izvedena predstava “Nove pustolovine Don Quijota” bh. redatelja Dine Mustafića

Foto: Facebook/AkademskaSolidarnost

Stvarno ne znam zašto se za upis na KBF i dalje traži krsni list i preporuka lokalnog župnika, to ima diskriminatorni karakter. Ovdje na Filozofskom imamo studij judaistike pa nitko živ nije tražio da studenti budu židovske vjeroispovijesti. Uskoro planiramo otvoriti studij arabistike i nikom ne pada napamet da traži da studenti budu isključivo muslimani“, kaže Pletenac koji se osjeća posebno prozvanim kao antropolog, nakon što je 2012. godine kardinal Josip Bozanićantropologiju proglasio krivom za sve društvene nedaće.

Piše: Jelena Kovačević, Lupiga.com

Najveća dvorana Filozofskog fakulteta u Zagrebu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na tribini “Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?” održanoj u utorak navečer. U organizaciji inicijative “Akademska solidarnost” tribina je pobudila veliku pozornost studenata, profesora i građana, koji su sjedili i na podu kako bi čuli o problematici planirane integracije studenata Katoličko bogoslovnog fakulteta u studije na Filozofskom fakultetu koja se pokušava provesti gotovo potajice.

Ispred inicijative “Akademska solidarnost” govorili su Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Mate Kapović s Odsjek za lingvistiku te Tena Novak iz Studentskog zbora.

„U skladu s tržišnim pristupom znanosti, imamo potrebu reagirati na ova događanja. Na strukovnoj razini prepoznajemo znanstveni rad kao nešto što se ipak razlikuje od bogoslovnog djelovanja, što sama bogoslovija kaže, da se tu širi Božja riječ i ona je apologetska, odnosno, prvo se pravda postojanje Boga, a onda se promatra na koje način se to ispoljava u svijetu, dok mi smatramo da znanost mora biti oslobođena od bilo kakvog pravdanja, da mora biti slobodna sve propitivati, da bi kao znanost uopće mogla djelovati“, rekao je moderator tribine Zdravko Popoviću uvodnom dijelu. Smatra kako imaju pravo prikazati jednu stranu priče, kao što su napravili i s ovom tribinom, te da svi imaju pravo isto napraviti zbog čega je i pozdravio sve slične tribine koje će možda netko organizirati.

Na tribini su izlagali samo predstavnici “Akademske solidarnosti”, koji integraciju ova dva fakulteta smatraju netransparentnom, čak i zavjereničkom. Ovakva tribina je, prema riječima Popovića, organizirana jer se njihova strana priče zatomljuje na sve moguće načine. Čitavu problematiku suradnje između KBF-a i FF-a Mate Kapović podijelio u nekoliko razina, prezentirajući složenost ovog pitanja, no po njemu, najvažnija posljedica svega je sveopća klerikalizacija obrazovanja, pa time i društva.

„Ovo što se događa klerikalizacija je obrazovanja, no smatram da će posljedice biti još veće izvan sustava visokoškolskog obrazovanja“, rekao je Kapović. Naime, nakon što je prije dvije godine osujećen pokušaj da studenti KBF-a mogu studirati na FF-u, ove godine tek nešto izmijenjen ugovor o suradnji opet se našao pred Fakultetskim vijećem, i to ponovno bez ikakve rasprave, gotovo potajice.

„Mnogo je toga problematično. Od proceduralne razine, gdje se ove godine taj ugovor pokušava progurati s nekim drugim ugovorima, poput onog s PMF-om o studiju zemljopisa, kao da je to isto, teologija i zemljopis, a prije dvije godine ugovor se nalazio pod točkom razno. Zatim, stvara se problem studenata na tržištu rada, gdje ćete imati, ako se ugovor provede, profesore vjeronauka i hrvatskog ili profesore vjeronauka i engleskog. Zašto nije logično da se kombinira s politologijom ili nekim srodnim humanističkim znanostima. Postavlja se pitanje zašto KBF, zašto prvo spajati vjeroučitelje, orguljaše i crkvene birokrate s Filozofskim“, istaknuo je Kapović neke od primjedbi predloženoj suradnji.

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Lupiga.com