Karikaturom kao novinarskim ilustrativnim žanrom protiv društvenih devijacija

Izdvajamo

• Do sada je Korjenić izlagao na dvedsetak samostalnih i četrdesetk grupnih izložbi u Japanu, Kanadi, Moskvi, Londonu, Beču i naravno u Mostaru. Pored brojnih nagrada prije četiri  godine, na izložbi u Centru za kulturu, on je od Udruženja umjetnika Mostara dobio Plaketu za životno djelo.

Povezani članci

• Aluminij je dio HDZ-ove ratnoprofiterske mreže preko koje je od 1990-ih do danas u crne fondove izvučeno više desetaka milijardi eura
• Kocka je bačena
• I „Papa“ je protiv Čovića
• “Quijotanje” na repertoaru HNK Mostar u četvrtak i petak
• Impotentna večernjakova domobranština
• BOŽIĆNO ČUDO ZDF-a

Mostarsko ljeto 2019.

Dvostruki sadržaj – otvorena izložba i promovisana knjiga „karikature“ autora  Ite Korjenića

Piše: S. L.

U Bosni i Hercegovini su danas evidentna samo dva autora karikatura a to su Đoko Ninković i Božo Stefanović. Iako se Ito Korjenić posljednje dvije decenije nalazi u Australiji, ipak je ostavio vrlo upečatljiv trag u ovom novinarskom žanru. Sarađivao je sa „Večernjim novinama“, „Večernjim listom“, mostarskom „Slobodom“, „Oslobođenjem“, zagrebačkim „Vijesnikom u srijedu“, beogradskim „Ježom“, „Slobodnom Dalmacijom“, mostarskim „Sokolom“, sarajevskim „Svijetom“, novosadaskim „Veselim svijetom“ i još nekim slovenačkim listovima. Njegov moćan govor impresivnog dostojanstva uvijek je usmjeren ka razobličavanju društvenih i personalnih devijacija. Itin crtež vrlo jasnih poruka, nije destruktivan, u pravili on želi pozitivno rješenje. Na izložbi je na dvadeset panela predstavljeno šezdetak radova preko kojih se može razaznati njegov stil, zastupljenost tematske strukture i autorova peokupacija.

O knjizi su govorili Ibro Rahimić, direktor IC štamparije, doajen mostarskog novinarstva prof. Drago Marić, novinar i publicist Zlatko Serdarević i sam autor.

Rahimić je uočio da je današnja karikatura, zbog komplekesnosti  aktuelnog društveno-političkog trenutka uglavnom fokusirana na politička zbivanja.

– Ova večerašnja knjiga koju promoviramo je pravi dokaz da karikatura vremenom ne gubi na aktuelnosti jer su problemi konstantno isti ili slični. Mi smo sa autorom davno započeli razgovore o saradnji. Naime, prilikom jednog našeg  susreta, Ito je izrazio želju da mu budemo izdavači ovih karikatura prije više od tri godine. Mi smo prihvatuili taj poziv i štampanje završili prošle godine. Večeras tu knjigu promovišemo sa sadržajem karikatura koje nisu izgubile na autentičnosti i aktualnosti, istakao je je Rahimić iznoseći podatke iz autorove biografije.

„Sa ovom izložbom i knjigom, Ito se vratio u Mostar iz Sidneja gdje živi i djeluje, pa je ovim činom potvrdio neumorno angažiranje u općoj borbi za preovladavanje destruktivnih tendencija i svih devijanstnosti u našem društvu, zaključio je Rahimić.

Doajen mostarskog novinarstva Drago Marić, koji je dugo vremena bio dopisnik beogradske „Politike“ iz Mostara, pokušao je ući u suštinske zadatke i načine realizacije karikaturalnog novinarskog izraza potvrdivši  njegovu složenost.

-Karikaturistu je, za razliku od novinara, posebno teško jer svoju percepciju fokusirane situacije, mora iskazati dominantno crtežom, koristeći tek ponekad poneku riječ kao skelu kojom podupire svoju poruku. Najmanje zbog jednostavnosti crteža- za koji je, naravno, potreban izuzetan dar – karikaturist pravi snažno angažiranu, ali nedovršenu novinsku priču bez riječi, ostavljajući čitatelju da sam u svojoj mašti dopiše kraj, a često i samu poruku njegova uratka. U svjetskom novinarstvu ima veliki broj antologijskih karikatura koje su- više od čitavih tomova povijesnih knjiga – u samo jednom crtežu sažimale sav čemer i apsurdnost čitavih epoha, odnosno bahatost i tiranstvo nekih povijesnih ličnosti. Tako su omiljene mete karikaturista bili Napoleon, britanska kraljevska porodica, austrougarski i ruski carevi, balkanski kraljevi, brojne uspješne i neuspješne vojskovođe, prgavi intelektualci a u prošlom stoljeću Hitler, Čerčil, Staljin, a danas su to Trump i brojni lokalni diktatori.

Karikatura je dakle bila i ostala neka vrsta slasnog začina kako u printanim, tako i u internet novinarstvu. Čovjeku našeg vremena – svejedno mislili samo na BiH, ili na bivšu zajedničku državu – karikatura je i vrsta korisnog sedativa, akcentirao je prof. Drago Marić.

Recenzent knjige novinar i publicist Zlatko Serdarević podsjetio je da su se u Mostaru karikaturom još bavili Mustafa Voljevica, Mladen Soldo i Ico Voljevica koji je živio i stvarao u Zagrebu. Istakao je Zuku Džumhura, markantnu ličnost na tom planu čije su karikature na naslovnici beogradske „Politike“ predstavljale prave duhovne uzlete i vrlo oštre kritike društvenih pojava od kojih se posebno pamti karikatura na kojoj se vidi Marks kako piše Kapital a iznad njega je slika Staljina. Ustvrdio je da je malo autora koji se bave karikaturom.

-Pokušamo li naći odgovor na pitanje zašto je tako siromašan krug novinara ilustrativnog žanra, prva misao koja se pojavljuje jeste kompleksnost i specifičnost ovog izraza. Gdje je u ovom kontekstu naš večerašnji svečar Ismet Ito Korjenić, koji nam daruje dragocjenu knjigu pod vrlo jednostavnim nazivom „Karikature“, upravo onakvim kako je i Božo Stefanović 2000. godine naslovio svoju knjigu vrlo sličnog formata, kazao je Serdarević.

On je ukazao da mostarski liskaluk i karikatura imaju velike sličnosti pa prema tome Mostar u odnosu na druge bh. gradove prednjači u tom novinarskom žanru.

-Posmatrajući bliskost mostarskog  liskaluka i karikature, premda su izražajni moduli različiti s obzirom da se liskaluk reflektira rječima i prenosi na papir tekstom, dok karikaturom domira crtež kao izražajna forma, ponekad sa vrlo sažetim i minuciozno biranim tekstom, možemo konstatovati da je Mostar mnogo bogatiji u odnosu na ostalo područje Bosne i Hercegovine. Uostalom to nam potvrđuje veliki broj humorističkih listova koji su se pojavili za vrijeme Kraljevine Jugoslavije a tu tradiciju je nastavila mostarsaka Sloboda njegujući podlistak „Komarac“. U njima je registrovan enormno veliki broj liskaluka i karikatura, istakao je Serdarević.

Ukazao je na činjenicu da se Itina karikatura nalazi na naslovnici knjige „Svjetska karikatura“, što nije pošlo za rukom niti jednom drugom domaćem karikaturisti.

-Već na prvi pogled uočavamo jednu bitnu karakteristiku njegovih karikatura a to je autentičan stil. Njegova je karikatura  duboko misaona, u njoj je uhvaćen trenutak društvenih događaja koje on secira i podvrgava oštroj kritici.   On je budni badac i pažljivi hroničar događaja upućujući oštru žaoku na društvene devijanstnosti i osionost svake vlasti od stare Helade do danas. On raskrinkava latentne naume i nepravilnosti vlasti, zloupotrebu pozicija u društvenoj hijerarhiji, korupciju i nestručnost. Pored političkih, u knjizi  su zastupljene socijalne teme, posljednja ratna kataklizma kao uzrok nemoći vladajućih oligarhija da pronađu politička riješenja i kompromise, na udaru je nekultura i promašaji privrede – dakle simplificirano, Ito ulazi u sve pore društvenog djelovanja. Karikatura mu je iskričava, sublimisana u par poteza dakle strogo reduciranog crteža, sa kratkim tekstom. Toliko je uvjerljiva, elegantna, šarmantna, lepršava i produhovljena da zamjenjuje stranice teksta sa elaboracijom određene teme, akcentirao je Serdarević.

Do sada je Korjenić izlagao na dvedsetak samostalnih i četrdesetk grupnih izložbi u Japanu, Kanadi, Moskvi, Londonu, Beču i naravno u Mostaru. Pored brojnih nagrada prije četiri  godine, na izložbi u Centru za kulturu, on je od Udruženja umjetnika Mostara dobio Plaketu za životno djelo.