ENG
JEZIK I TOLERANCIJA: Problem segregacije u obrazovanju
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Piše: Jasmin Hodžić
Nakon sedamnaest godina pauze i prvog Simpozija o bosanskom jeziku, održanog u Bihaću, 7. i 8. septembra 1998. godine, pred dane ovog vikenda, u četvrtak i petak, preciznije, 12. i 13. marta 2015. godine, održan je i Drugi simpozij o bosanskom jeziku. (Kompletan program Simpozija može se pogledati na ovom linku. Simpozij se održavao u kongresnoj dvorani sarajevskog hotela Holiday (bivši, poznati olimpijski hotel, Holiday Inn), s črdesetak podnesenih referata o „Istraživanju, normiranju i učenju bosanskoga jezika – dosadašnjim rezultatima, potrebama i perspektivama“ – što je ujedno bila i tematska osnova Drugog simpozija. Kao i prvi put, inicijator i organizator ovog naučnog skupa bio je Institut za jezik u Sarajevu.
U Sarajevu je, sada već davnih, sedamdesetih godina prošlog vijeka, održan i Simpozij o jezičkoj toleranciji – nakon čega je utvrđen bosanskohercegovački standardnojezički izraz, ali i (krajem 1972.) osnovan pomenuti Institut za jezik u Sarajevu, koji je u posljednje vrijeme radio s manjim prekidima, a trenutno je u punom zamahu osnaživanja i jačanja svojih kapaciteta. Nizom uspješnih projekata u naučnoistraživačkoj djelatnosti, ali i nakon uspješno okončanog Drugog simpozija o bosanskom jeziku, Institut je pokazao da se u provođenju principa tolerancije u ovom našem zamršenom vremenu i stanju na ovu ustanovu itekako može računati. 
Direktor Instituta za jezik, dr. Alen Kalajdžija i mr. sc. Jasmin Hodžić, aurtor teksta
Ovih dana će doći do pisanog uobličenja zaključaka sa Drugog simpozija o bosanskom jeziku. Jedan od zaključaka jeste da će se ovaj simpozij održavati periodično, a da će, po riječima direktora Instituta za jezik, dr. Alena Kalajdžije, naredni vjerovatno biti održan u Mostaru.
STUDENTI POKAZUJU TOLERANCIJU
U Mostaru je danas, u kongresnoj dvorani hotela „Bristol“ za studente mostarskog Sveučilišta i Univerziteta održano predavanje na temu: „Jezik i nacionalizam: jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju” u okviru Omladinskog foruma koji će trajati od 14. do 16. marta ove godine. Ovo predavanje za mostarske studente održala je dr. Snježana Kordić, koja je po svojim roditeljima upravo Mostarka!
Argumentovano, pokazano je kako jezik nije i ne smije biti nikakav povod za nacionalizam, ili, kako se često dešava, fašizam – i da se upravo preko jezika može govoriti o toleranciji i zbližavanju.
Međutim, dešava se upravo suprotno, a rečeno je kako su za to možda najviše krivi nastavnici jezika na našim fakultetima, pa je na sceni nacionalizam i segregacija.
Interesantno, mostarski studenti su predložili zanimjiva i konkretna rješenja kojima bi se izbjegla segregacija i nacionalizam – pitavši gosta predavača za mišljenje o katedrama za jezik u čijem imenu stoji BHS (primjerice, svjetske katedre za južnoslavensku lingvistiku upravo imaju ovaj naziv), po principu tolerancije, ili, navodeći konkrertne primjere iz svog iskustva kako u toku studija slušajući predmet norme i kulture imaju pokazanu toleranciju za sve tri norme i neutralno ime predmeta koji se izučava.
Upravo takav je i najnoviji pravopis s osnovama gramatike u izdanju Instituta za jezik u Sarajevu, pod nazivom: Pravopisni priručnik bosanskog / hrvatskog / srpskog jezika sa osnovama gramatike, koji je štampan 2013. godine.
Što se tiče segregacije u obrazovanju, interesantno je da, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu danas imamo Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik, na kojem studiraju srudenti (iz) svih naših naroda, i mogu steći diplome i za bosanski, i za hrvatski, i za srpski jezik – pokauzujući se tolerantnim, nasuprot segregaciji. Također, na drugim bosanskohercegovačkim fakultetima na kojima se izučava bosanski jezik možete steći diplomu i za druga dva. No, nije svugdje tako. Pokažimo toleranciju!
Autor/ica 👤tačno.net
