IZLOŽBOM FOTOGRAFIJA “SARAJEVO NEKAD I SAD“ ZATVOREN 19. MODUL MEMORIJE

Povezani članci

• MANIPULACIJA NARODOM ILI NEZNANJE
• Božica Jelušić: BESKRAJNO ODJEKIVANJE PRAZNINE
• Fra Ivan Šarčević: Izgubljena je vjerničko-moralna dimenzija u susretu s politikom
• Zlatko Dizdarević: Gdje to ima tako, osim ovdje
• Prestani se baviti demagogijom i plati preživjelima advokata
• Ferid Krak: Gospodine Čoviću, da vas pitam?

Izložbom fotografija “Sarajevo nekad i sad“ autora Šukrije Džidžovića završen je program devetnaestog Modula Memorije, koji je i ove godine počeo 5. aprila također izložbom fotografija «Sklonište» autora Jima Marshalla. Modul Memorije je i ove godine ponudio bogat program foto-izložbi, a pored spomenutih održale su se još tri izložbe fotografija i to “Krovovi naselja heroja Sokolje u ratu“ autora Azema Sućeske, “I moja bijela traka – Elma Selman“ Velije Hasanbegovića i “Karim Zaimović“ Milomira Kovačevića Strašnog.

Umjetnički direktor Modul Memorije, Nihad Kreševljaković, istakao je da program Festivala već godinama predstavlja savjest građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine objedinjujući u sebi ideju vremena i mjesta u kome ljudi kroz umjetnost slave mir, ljubav, ljepotu različitosti i suosjećanja. “Činjenica da je ovaj program nastao kao posljedica iskustva opsade, agresije, rata i općenito ljudske patnje dokaz je svetosti ljudske borbe da unatoč najgorim iskustvima ipak budemo ljudi, dobri ljudi. Ako naše iskustvo posluži tome onda možemo biti sigurni da će BiH i Sarajevo na mapi svijeta biti ne samo ime grada i države, već jedne ideje koja bi ovaj svijet mogla učiniti jednim boljim mjestom, a nas boljim i odgovornijim ljudima u očima budućih generacija i budućih civilizacija“, zaključio je Kreševljaković.

U okviru bogatog teatarskog programa ovogodišnji Modul Memorije je premijerno prikazao tri predstave sarajevskoj publici. Nakon predstave “Koncert sa orahom, čekićem i bašlijom“ u režiji Selme Spahić, prvu premijeru, a ujedno i prvu predstavu u produkciji MESS Teatra, imalo je ostvarenje Nermina Hamzagića “Pobunjenik M.K.“. Ovo Klajstovo djelo koje je relevantno i danas jer poziva na pobunu protiv nepravednog sistema imalo je i svoju reprizu u Narodnom pozorištu Sarajevo. Tri uspješne izvedbe imala je i predstava “Još jedno pismo preko Crvenog krsta“ koje su zajednički realizovale Sanela Krsmanović, Elma Selman i Bojana Vidosavljević, a koja govori o emocijama koje su pisma nosila, te intimnim ožiljcima i obilježjima koje je ovaj svojevrsni ratni komunikacijski fenomen ostavio.  Predstava “Mali mi je ovaj grob“ u režiji Dine Mustafića i u koprodukciji Hartefakt fonda, Bitef teatra, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, kazališta Ulises sa Briona i “Testament filma” iz Beograda, sarajevsku premijeru je imala u subotu 03. maja u Kamernom teatru 55 . Predstava koja je zasnovana na dramskom tekstu Biljane Srbljanović i koja problematizira pozadinu Sarajevskog atentata, sve tri večeri napunila je Kamerni teatar 55 te tako opravdala velika očekivanja i interes publike.

Ljubitelji sedme umjetnosti imali su priliku pogledati četiri filma i to “The Suffering Grasses“ koji prati konkurentske impulse među oponentima Assadovog režima na početku sirijske revolucije te filmove Šejle Kamerić “Šta ja znam“, “Apollo: prvo ratno kino“ te “Sreća“.

Tradicionalno, Modul Memorije održava se između 6. aprila i 9. maja, na kreativan način obilježavajući važne datume u historiji Sarajeva, uključujući i 2. maj, kada je 1992. počela najduža opsada u historiji modernog ratovanja. Tokom ovih 19 godina, ovaj kulturološki program Festivala MESS sačuvao je od zaborava stotine dokumenata, fotografija, video materijala i ponudio nove kreativne sadržaje kojima su rat i stradanje u BiH ali i na drugim krajevima svijeta poslužili kao motiv za umjetnička djela kao vid suosjećanja i kulture pamćenja.