Ideološki aspekti rušenja spomenika NOB-a

Povezani članci

• Bogdan Bogdanović: Mostarski grad mrtvih
• Prvomajski proglas Levog samita Srbije
• Jezični rasizam sa „znanstvenim“ pokrićem
• TMASTI TONOVI SALONA
• SDA i drugi spram BiH – Put ka poratnoj kapitulaciji
• Teret jebanja

Razgovor o društveno-političkoj situaciji posle Drugog svetskog rata i ideološkoj pozadini gradnje spomenika, ali i rušenja spomenika NOB-a tokom rata u Hrvatskoj, biće održan 22. januara u Muzeju savremene umetnosti u Zagrebu, a posebno će biti posvećen cilju devastacije i rušenja, odnosno pitanjima da li je to revizionizam istorije, varvarizam ili možda nešto drugo?

Da li su spomenici NOB-a danas neželjena baština ili postoji neki plan zaštite i moguće obnove, takođe je jedno od pitanja o kojima će biti reč, u okviru pratećeg programa izložbe Vojina Bakića.

Zagrebački MSU organizuje taj razgovor zbog velikog interesovanja javnosti za temu umetničke zaostavštine Bakića, pa će to biti prilika, kako je najavio da se čuje i mišljenje struke, i stav Ministarstva kulture.

Istoričar umetnosti Zvonko Maković, jedan od prvih kritičara koji je upozorio na hotimično brisanje istorije, naveo je u svom tekstu “Umiranje spomenika” iz 1999. godine da su “tone eksploziva imale uvek jedan jedini cilj: falsifikovati nedavnu prošlost”.

“Tačnije rečeno: izbrisati je. Ta praksa nije originalna. Pre bi se moglo reći kako je ona večna i povezana s univerzalnim verovanjem u magijsku moć slika i kipova. Verovanje da slike i kipovi utelovljuju neprijateljske sile izazivalo je iracionalnu mržnju iz koje su se javljali različiti oblici destrukcije. Poput stvarnih neprijatelja, stradavali su i njihovi simboli”, naveo je Maković, koji će moderirati razgovor.

U razgovoru su najavljeni i  istoričarka umetnosti Lidija Merenik iz Beogada, te Tvrtko Jakovina, Snješka Knežević, Nataša Ivančević i Tomislav Petrinec (Ministarstvo kulture).

SEEcult.org