ENG
Humor u vremenu Corone
Izdvajamo
- Ali prije svega, iskreno se nadamo, ukoliko u budućnosti i bude drugih katastrofa poput klimatskih promjena, izbjegličkih kriza, recesija ili zemljotresa da će nas one ipak približiti, spojiti solidaritetom i brigom jednih za druge.
Povezani članci
foto – sat1regional.de
Znak autentičnosti u bilo kojoj kreativnoj produkciji koja se bavi katastrofama je da producira lokalni smisao za humor. Isto vrijedi i za epidemiju Corone. Beskrajni izvori šala otkrivaju nam ko smo i kako se mijenjamo. Kao autori ovog teksta, a svi smo Šveđani s različitim etničkim korjenima – bosanskim, pakistanskim, turskim, njemačkim, kašmirijskim – i bliskim iskustvom mnogih drugih kultura, prepoznajemo specifičnosti humora raznih kultura kojima pripadamo, ali isto tako i kao građani ove planete, u globalnom smislu, primjećujemo koliko humor postaje transnacionalan.
Pišu: Adnan Mahmutović, Alia Amir, i Ramis Örlu
(lektor prijevoda Suzana Kadirić)
Vremena Corone nisu baš zabavna. Ili? Corona je značajno promijenila naše lokalno i globalno ponašanje, te je kod mnogih usadila strah, ali je također izazvala i poplavu humora. Uzmite na primjer sve one šale o toaletnom papiru kao npr. Isus-multiplicira-toaletni papir, pa onda video s momkom koji čisti ulaz u Metrou u New Yorku prije nego što ga preskoči bez da plati kartu, pa onda je tu i slika bosanskog Gastarbajtera u Njemačkoj u njegovoj dnevnoj sobi s miješalicom za cement (rad od kuće), pa onda imate sve one halal šale (kao i ekvivalenti iz drugih religija).
Neke šale koje su se u početku širile brže od virusa bile su znakovi da se pandemija uzima previše olako, svodeći se na humor i internetski hype (a takvih je još uvijek mnogo). Uzmimo za primjer govor srbijanskog Predsjednika koji kruži i van balkanskih medijskih kanala gdje on navodi da je Corona šala, a zatim se pojavljuju „stručnjaci“ koji to svode na zavjeru i kažu da je smrtnost onih koji preživljavaju 0%, a za one koji su umrli 100%, da bi se onda ubrzo proglasilo vanredno stanje. Građani većine zemalja se ismijavaju, možda kroz gorke suze, sa svojim političkim liderima, tim carevima bez ruha, potpuno golim, koji se pokazuju još većim imbecilima nego što smo mislili da je to moguće. Amerika nije izuzetak. Naprotiv. Katastrofalna reakcija SAD na Coronu, usred izbornih priprema, proizvela je more satire na račun američke politike i neprekidne gluposti američkog predsjednika, kao na primjer kada je Trump sam ocijenio svoju reakciju na izbijanje pandemije čistom destkom.
Neke šale otkrivaju paniku ili ismijavaju paniku. Većina šala, baš kao u poznatom filmu Roberta Beninija pod nazivom Život je lijep, je način suočavanja sa strahom, baš kao što je pretjerano kupovanje brašna-ulja-šećera reakcija na strah od neke buduće gladi. Mnogi od nas koji smo doživjeli rat ili bili izbjeglice to smo vidjeli i prije. Odrasli smo na Monty Python-u i crnom etničkom humoru, te se vrlo brzo prebacimo i na šale na vlastiti račun, a potom i na humor o našim političkim i vjerskim vođama, koji su vrlo često u stvari nesposobni da nas vode kroz sve veće krize (iako i među njima naravno ima izuzetaka).
Znak autentičnosti u bilo kojoj kreativnoj produkciji koja se bavi katastrofama je da producira lokalni smisao za humor. Isto vrijedi i za epidemiju Corone. Beskrajni izvori šala otkrivaju nam ko smo i kako se mijenjamo. Kao autori ovog teksta, a svi smo Šveđani s različitim etničkim korjenima – bosanskim, pakistanskim, turskim, njemačkim, kašmirijskim – i bliskim iskustvom mnogih drugih kultura, prepoznajemo specifičnosti humora raznih kultura kojima pripadamo, ali isto tako i kao građani ove planete, u globalnom smislu, primjećujemo koliko humor postaje transnacionalan.
Tačno je da su neke šale toliko lokalne da ih je nemoguće prevesti i da bi nam trebao čitav članak koji bi prenio njihovo značenje (kao npr. da se stanje pripravnosti podiglo sa Gluho bilo na Gluho i ćoravo bilo) ali većinu šala koje kruže, koliko god da su lokalne, nije u principu teško shvatiti, što ukazuje da humor postaje sve više univerzalan. Na primjer, sljedeća šala prilično je simptomatična za kulturu ljubomore na Balkanu ali to je i dalje prilično razumljivo van Bosanskih granica, pa tako i drugi lako shvataju šalu o Bosancu koji je čuo kako je njegov komšija dobio Coronu i kaže: “Kako je komšija mogao dobiti a ja nisam?”
Sigurno je da će neki istraživač detaljno proučiti ovo, ali mi ćemo se ovdje osvrnuti na samo nekoliko primjera humora iz Bosne, Švedske, Pakistana, Turske i SAD-a, kako bi uočili sličnosti i razlike. Nije Coronu samo američki Predsjednik nazvao “kineskim virusom.” Rasističke predrasude su išle uz Coronu od samog početka. Ljudi su se prvo počeli distancirati od ljudi sa dalekog istoka i govorili: Dobro da je Corona kineska, a nije original ili recimo: Kako uspješno isprazniti jednu čekaonicu i prvi doći u red? Odgovor je recite samo: ‘Buongiorno.’
Ovaj zadnji primjer također ukazuje na to kako ljudi s Balkana pronalaze način da zaobiđu velike redove u stilu već svima nam poznate rečenice: Izvinite samo bih nešto da pitam, dok je recimo disciplinovano čekanje u nekom redu svetinja u Švedskoj. Momentalno je u ovoj zemlji jedna od tipičnih slika kolektivne discipline autobusi u kojima su putnici maksimalno razmaknuti, sa natpisom: U Švedskoj ne sjedimo blizu jedni drugima. Najbolji smo u izbjegavanju komšija. Ova kriza je kao stvorena za nas.
Baš kao što je prvi val balkanskih šala bio etnički nabijen, južnoazijske šale tokom prve sedmice bile su usmjerene prema drugima i nama. Sve šale iz Južne Azije morale su biti u stilu Pakistan protiv Indije. Jedan video snimak koji kruži internetom pokazao je nepoznatog indijskog vođu koji tvrdi da su magarce koji su putovali iz Pakistana u Kinu pojeli Kinezi i donijeli Coronu, a jedino što treba izliječiti je mutra (sveta mokraća od krava).
Teorije zavjere Corone u Pakistanu nisu ništa manje apsurdne od onih po drugim zemljama. Tu su zatim i šale na račun lokalnih hodža koji sve što ih zadesi svale na ćafire pa tako i Coronu za koju kažu da je kazna od Boga, da bi se potom mnogi od njih zarazili. Ovo je čak odjeknulo u obraćanju Imran Khana naciji koji je rekao ghabrana nahin (nešto u smislu, Dont worry be happy). U međuvremenu, Jeremy Mclellan, američki komičar koji je veliki obožavatelj pakistanske kulture i koji često koristi sukob Indija-Pakistan u svojim šalama, nije zaostajao ni u vremenu Corone. Zamolio je svoje sljedbenike da prouče molitvu za sve tajne FBI agente koji su ostali bez posla zbog zatvaranja džamija!
Kada je Pakistan zatvorio škole i univerzitete, pojavile su se šale o mladim tinejdžerkama koje plaču i mole da se sveučilišta ponovo otvore, jer su ih majke natjerale na kuhanje i kućanske poslove.
Turci su se također razbacali sa stereotipovima turskih nana koje heklaju toaletni papir. Ni turske domaćice nisu pošteđene: Jeste li oženjeni turkinjom? Ne brinite. Ne možete dobiti Coronu. Neće vam dati. A ako i pored toga niste sigurni, ne brinite se za Coronu. Samo se dobro našpricajte sa kolonya.
Jedan od najvećih izazova za Turke je silno ljubljenje i grljenje. Vidimo i mnoštvo video zapisa sa turskom rječju ÖpMe (ne ljubi se), koji upućuju na tradiciju ljubljena ruke u Turskoj. Kad smo već kod toga, TRT je predložila da se uvede Ertugrulov gest Eyvallah (ruka na srce umjesto stiska ruke). Ertugrulov pozdrav postao je ujedno hit i u Švedskoj, ali istovremeno i predmet šale na račun svih onih političara u ovoj zemlji koji su nedavno kritikovali, i čak otpuštali muslimane, koji su se odbijali rukovati. Tako izjava švedskog premijera: U Švedskoj se rukuje više nije norma švedskog društva, već predmet šale. Isto tako se tradicionalna upotreba vode nakon nužde kroz šale nadovezuje na pomamu kupovanja abnormalnih količina toaletnog papira i nestašice istog. Mnogi muslimani, kroz mnoštvo tzv. halal šala ujedno pokušavaju i suzbiti pojavu i rast islamofobije, pokazujući vrlo konkretno kako je svaka tradicija vezana za okolnosti u kojima nastaje što određene nauke poput etnografije objašnjavaju puno detaljnije.
Pandemija je inspirisala mnoge da rade Corona-verzije starih hitova. Osim Michael Bruening-a, koji je napravio šaljivu parodiju disko pjesme I will survive (za sve profesore koji su prešli na online predavanja), malo je engleskih Corona-hitova koji su inspirisani pop, rock, regge ili fanky muzikom. Tu više nalazimo Corona verzije etno pjesama, narodne i zabavne muzike iz cijelog svijeta. Dobar primjer sa tzv. desi hit lista je prva moderna pakistanska pop pjesma Ko Ko Kareena koju je 1966. godine otpjevao Ahmad Rushdi, a nedavno je muzičar Ali Zafar napravio parodiju iste pod nazivom Co Co Corona. U svom tekstu je zamijenio zaljubljenog anđela sa stidljivim virusom (Merey khayalon bol chaya hey aik aik virus matwala sa). Mnoštvo šala upotrebljava romantične scena iz starih Bollywood filmova u kojima vidimo oprezni dodir zaljubljenih uz pjesme tipa Paas Nahi Aayiye Haath Na Lagaiye, Kijye Nazara Door Sey (Ne prilazi mi, ne diraj me, samo me gledaj izdaleka!).
Popularna kultura je riznica likova čija je transnacionalna privlačnost velika: Chuck Norris pije Coronu na slamku; Scarface ljutito čuva rezervu toaletnog papira; Rocky se tuče za brašno i šećer; Mikelanđelov lik Boga daje bocu dezinfekcije Adamu; Corona Lisa (Mona Lisa s gas maskom). Ovo je samo nekoliko primjera koji pokazuju da je Corona odmah postala dio popularne kulture.
Uprkos svemu, ljudi ukazuju na pozitivne stvari koje su se dogodile u ovih nekoliko mjeseci zbog Corone, kao npr. čistiji zrak i voda. Ljudi sve više izražavaju solidarnost. Etnički specifične šale putuju svijetom umjesto nas i sve više i više počinjemo shvaćati što je to smiješno Pakistancima, Bosancima, Šveđanima, Kinezima itd. Dok zavšavamo ovaj članak, sve se više transnacionalnog humora pojavljuje u borbi protiv našeg trenutnog zajedničkog neprijatelja Covid-19. Nadamo se da ćemo se još bolje pripremiti za Covid-20 i Covid-20 Pro koji ove jeseni dolaze u online trgovinama u vašoj blizini.
Ali prije svega, iskreno se nadamo, ukoliko u budućnosti i bude drugih katastrofa poput klimatskih promjena, izbjegličkih kriza, recesija ili zemljotresa da će nas one ipak približiti, spojiti solidaritetom i brigom jednih za druge.
Co Co Corina! Öpme! Buongiorno!
