Historičar u borbi za istinu

Povezani članci

• pamflet u 20 redova upućen „zanimljivom pesniku“
• Dvadeset prvi vek: kratka priča
• Film “Quo Vadis, Aida?” dobio još jednu nagradu
• Mirko Kovač: Vođe su napast, čak i kad su spasitelji
• „GREEN FEST“ OTVORIO KONKURSE ZA PRIJAVLJIVANJE FILMOVA
• Kratka priča srijedom: Neslužbeno diplomatsko pismo

Povjesničara Šerba Rastodera ranije sam poznavao preko literature, a posljednje tri godine viđamo se raznim povodima i na raznim mjestima negdanje nam zajedničke domovine.

Nisam ni slutio da će ovaj prilježni, iznimno priznati znanstvenik učiniti ogromne napore da se prostori slobode, kada je u pitanju dramska književnost i kazalište, toliko prošire da postaju korespondentni europskim tradicijama, i to onim ponajboljim, kada je u pitanju sloboda stvaralaštva i izražavanja uopće.

Naime, u slučaju Vušurovićeve drame Deportacija ovaj je znanstvenik učinio tako poštene napore da se drama o deportaciji i stradanju Bošnjaka nađe na pozornicama Crne Gore, gdje joj je i mjesto, a gdje je iz središnjih teatarskih kuća grubo izopćena da jednostavno kao redatelj i adaptator Vušurovićevog odličnog teksta imam potrebu ispisati laudu u čast ovoga nadasve čestitog i hrabrog znanstvenika.

Čak i onda kada je izgledalo da će predstava Deportacija prije biti odigrana u Beogradu i u Zagrebu nego na nekoj crnogorskoj pozornici, kada smo svi okupljeni oko ovog projekta Kulturnog centra iz Novog Pazara bili demoralizirani, akademik Rastoder nije se nikako mirio sa sužavanjima prostora slobodne misli.

Izravno zaslužan za crnogorsku premijeru u Plavu, a prethodno grubo spriječen u Baru da temeljem ove predstave oko nje napravi spektakularno multimedijsko događanje Umjetnošću protiv zločina, akademik Rastoder i dalje svoj slobodarski angažman veže za dalje predstave Deportacije – za koju je autor motive našao u nedavnim istorijskim događajima.

Akademik Rastoder ostaje neumoran, nepokolebljivi i nepotkupljivi borac za pravdu i istinu, kao i na listinama svojih knjiga!!!