Godišnjica zatvaranja Zemaljskog muzeja: Prije 365 dana umrla je kultura u BiH
Povezani članci
Umjesto da slavi današnji dan kao stogodišnjicu svečanog otvorenja u reprezentativnom zdanju arhitekte Karla Paržika, Zemaljski muzej, najstarija i najznačajnija kulturna institucija u BiH, broji tačno godinu dana otkako je zatvorio svoja vrata.
Simboličnim zakucavanjem dasaka na ulaz, 04. oktobra prošle godine, Zemaljski muzej zatvoren je za javnost prvi put u svojoj 125 godina dugoj historiji. Žalosna je činjenica da je u svom dugogodišnjem postojanju prkosio ratovima i promjenama režima, ali je pokleknuo pred društveno-političkim ambijentom današnje BiH, nezainteresiranošću i ignorantnošću ljudi na vlasti koji su sami sebi svrha.
Podsjetimo, Muzej je zatvoren zbog neriješenog pravnog stutusa iz kojeg su proizašli brojni finansijski problemi, nemogućnost isplaćivanja plaća i izmirivanja računa za komunalne usluge te održavanja reprezentativnog zdanja koje je napravila Austro-Ugarska.
Direktor Muzeja Adnan Busuladžić smatra da se ova agonija može riješiti jedino na sudu.
“Mi smo u sudskom procesu i, nažalost, kako sada stvari stoje to će biti jedino rješenje za naš problem. Osnovno je da se riješi status Muzeja, sve ostalo je iluzorno. Vidite i sami šta se dešava u SAD-u ovih dana. Obamina administacija nije usvojila budžet i odmah su drugi dan zatvoreni svi muzeji. Dakle, priča o komercijalnom poslovanju je zaista šizofrena. Muzej mora imati osnivača, što podrazumijeva finansiranje i sve ostalo što je potrebno da institucija normalno funkcionira. Mi smo predlagali kompromisna rešenja, da se iznađu sredstva bez rješavanja statusa, međutim, nema razumijevanja nijedne političke opcije i nijednog nivoa vlasti. Deklarativno nas svi podržavaju, ali nema konkretne reakcije”, kaže Busuladžić za Klix.ba.
Vlada Federacije BiH nedavno je imenovala Radnu grupu čiji je zadatak da sačini nacrt zakona kojim bi jedan dio sedam bh. institucija kulture bio prebačen na federalni nivo, dok bi osnivačka prava nad Zemaljskim muzejom preuzela država.
Busuladžić kaže da je riječ o kompromisnom rješenju.
“Ne želim biti negativan, treba vidjeti kakve će to rezultate polučiti, ali nisam pretjerani optimista”, kaže direktor Muzeja.
Za razliku od njega, istaknuti historičar i ratni direktor ove kulturne institucije, Enver Imamović, optimista je kada je u pitanju budućnost Zemaljskog muzeja. Pravda to činjenicom da on živi već 125 godina i da je davno prerastao granice BiH.
“Optimista sam jer smo svi koji komuniciramo o tom problemu složni u tome da se nema više šta čekati, dići ćemo na noge široku javnost, a onda uzdrmati odgovorne političare pa i svjetsku javnost, jer Zemaljski muzej nije od jučer. Alarmirat ćemo UNESCO i ICOM (Međunarodno vijeće muzeja) da se ova agonija okonča”, kaže Imamović.
A dok odgovorni ne počnu raditi posao za koji su dobro plaćeni, agonija uposlenika, koji već dvije godine nemaju plaću, se nastavlja. Daske zakucane na vratima Muzeja i natpis “Zatvoreno” ostaju tamna mrlja društva koje ima sve manje sluha za čuvare kulture i historije sjećanja svih naroda u BiH.