DRAGOCJENO BIBLIOGRAFSKO IZDANJE

Povezani članci

• Vislava Šimborska – Razgovor s kamenom
• Božica Jelušić: MANIFEST NELJUBAZNOSTI
• DOK PREBROJAVAM KOLIKO MI JE VREMENA PREOSTALO DO NOVOG MRAKA
• Drago Bojić: Hrvatstvo po mjeri Hrvatskog narodnog sabora
• Esad Bajtal: ZAVNOBiH je još uvijek živ, i na žalost ovdašnjih etno-progonilaca, vraća se – preko EU – svojoj kući
• DIGITALNE KNJIGE – KAKO JE SVE POČELO ILI PRIČA O PROJEKTU GUTENBERG

Najnovija knjiga Bibliografija lista „Mostarsko jutro“, autora Zlatka Serdarevića upotpunjuje prazninu iz ove oblasti, posebno kada se ima u vidu činjenica da je Mostar na širim prostorima prepoznat kao veoma uspješan izdavački centar, a da su rijetke slične obrade iz oblasti printanih medija.

U ovom autorskom izdanju temeljito je obrađeno deset brojeva od kojih su devet numerisanih, dok je jedan broj nenumerisan, kao posebno izdanje, što je istaknuto na naslovnici.

Kako knjiga obrađuje građu iz određenog predmeta, odnosno lista Mostarsko jutro, to pripada krugu specijalnih bibliografija. Publikacija kao vrsta literature pruža informacije iz raznih tema zastupljenih u listu i predstavlja dragocjeno pomagalo za maturske, seminarske, diplomske, magistarske, doktorske i sve druge stručne i naučne radove.

„Na realizaciju ovog projekta odlučio sam se iz razloga što u svojoj arhivi imam sačuvane sve brojeve Mostarskog jutra, lista koje je izlazio u burnom periodu između 1992. i 1994. godine. Tiraž je bio mali, a vrijeme nenaklonjeno za čuvanje primjeraka. To mi je omogućilo da napišem primarnu bibliografiju, pošto sam podatke vadio neposrednim putem, a ne iz drugih izvora, koji često puta nisu provjereni. Prema tome, korisnici imaju pred sobom egzaktne podatke i knjiga će im umnogome pomoći za istraživanja“, akcentirao je Serdarević, napominjući da mu je ovo deseta knjiga, a da su sve tematski vezane za Mostar kao najbliskiju inspiraciju.

Autor je uz nezaobilazno navođenje kompletnog impresuma lista, autora tekstova, naslova, nadnaslova i podnaslova te ilustracija dao njihov kratak opis u obimu zavisno od veličine teksta, čime je istraživačima omogućio lakše snalaženje i brže korištenje. Upravo takvim pristupom ova knjiga pripada žanru opisnih bibliografija.

Kako bi knjigu približio i potencijalnim čitaocima koji se ne bave istraživačkim radom Serdarević je angažovao nekoliko novinara koji su dali veliki doprinos u kreiranju i organizaciji stvaranja lista.

„Zamolio sam nekoliko kolega kao svjedoke tog vremena, a čija se imena nalaze u impresumu ili su bili novinari saradnici lista, da napišu svoje impresije o tom  vremenu i to su rado učinili. Tako su u ovoj publikaciji zastupljeni prilozi: Envera Karabega, Azera Juge, Ibre Rahimića, Alije Behrama, Džemala Hamzića, Damira Pediše, Ismeta Ite Korjenića i Omera Mesihovića. Ti tekstovi predstavljaju pasaže  koji osvježavaju knjigu i čine je privlačnijom širem krugu čitalaca“, kazao je Serdarević.

Abecednim redom navedena su imena svih saradnika, dok pojedinačni impresumi za svaki broj pružaju podatke o članovima redakcijskog kolegija, glavnom i tehničkom uredniku, lektoru, fotografima, pripremi i štampi. Time je potpuno dat krug ličnosti koje su na bilo koji način bile vezane za ovaj list.

Ito Korjenić je redovno svojim vrsnim karikaturama obogaćivao Mostarsko jutro, a za ovu priliku je uradio nekoliko njih sa istom tematikom.

Koliko je poznato, izuzimajući časopise, ovo je prva bibliografija jednog mostarskog lista iz vremena 1992. do danas i time je njen značaj utoliko veći.