Dragocjena knjiga za izučavanje kulturne istorije grada Mostara

Povezani članci

• Galerija Collegium artisticum organizuje izložbu “Media aestate IV. Rinnovare 1996-2000” autora Irfana Handukića
• Mišo Marić: Božićna priča – BOG JE OTIŠAO ZA PLYMOUTH
• Žrtvovanje za mostarski sajam zbog „ljubavi“ prema domovini
• Prije 51 godinu BiH je dobila svog prvog i jedinog književnika nobelovca
• Sjećanje na hrabrog, evropskog intelektualca Predraga Matvejevića
• Zlatko Serdarević: Slovo o Aleksi

Na pretposljednjem sadržaju kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto 2018“ promovisana je monografska publikacija „Kulturna manifestacija „Mostarsko ljeto“- Programska i foto dokumentatcija“ autora Salke Šarića. Ovo je njegova deveta knjiga posvećena registraciji i analizi kulturnih programa u Mostaru iz svih grana umjetničkog djelovanja. O knjizi su govorili književnik i glumac Nedžad Maksumić, dr.sc. Šator, autor Salko Šarić  i hroničar Mostara Zlatko Serdarević.

Nedžad Maksumić je ustvrdio da je ova knjiga posljednji njegov napor i pokušaj da nas sve zajedno uvjeri u neophodnost ideje „Mostarskog ljeta“.

– Autor je želio da, za svakog čitaoca ove knjige, u vremenima sklonim zaboravu, osvijetli sve, često zaboravljene, likove koji su činili dušu ove manifestacije kroz decenije, da pokaže, skoro pa beskrajni, niz umjetnika koji su ugradili sebe u kulturno stasavanje našeg grada. Da ukaže na tradiciju koja se ne smije tek tako, po volji onih koji misle da to mogu, prekidati, osporavati i poništavati. Ova je knjiga djelo stručnjaka i zaljubljenika. Stručnjaka, jer Salko Šarić zna kako i školovan je da zna kako, a zaljubljenika jer je Salko Šarić spreman posvetiti svoje vrijeme i svu svoju snagu istraživanju, kopanju po arhivima, prelistavanju starih novina, prikupljanju materijala, svjedočenja i činjenica često zagubljenih u vrtlozima naših čestih promjena, naših dobrovoljnih zaborava i našeg sveopćeg nehaja, kazao je Maksumić dodajući da je Šarićeva predanost svakom poslu kojeg se prihvati dovoljna garancija kvaliteta konačnog proizvoda.

Akcentirao je činjenicu da je knjiga prirodni nastavak ranijih njegovih knjiga posvećenih izučavanju kulturne prošlosti grada Mostara, pri čemu je ukazao na ljubav umjetnika prema Mostaru kao generatoru akcionosti u vremenima kada je „Ljeto“ doživljavalo sunovrate.

– Ova knjiga, u kojoj je sabrana i studiozno posložena programska i foto dokumentacija kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto“, samo je, nakon mnogih njegovih knjiga o kulturnoj prošlosti našeg grada, posljednji u nizu njegovih publicističkih napora da sačuva nepobitne činjenice iz kulturne historije njegovog i našeg Mostara. Grada opjevanog u pjesmama, slavljenog i hvaljenog, ali previše često ostavljenog kao siroče da se snalazi kako zna i umije, napušten od svih, osim od onih koji ga istinski vole i svojim djelovanjem dokazuju da ga vole. Od onih koje već spomenuh, onih „dragocjenih budala“, kako i samog sebe često prepoznajem, naglasio je Nedžad Maksumić.

Dr. sc. Edim Šator  je kazao da ga je fasciniralo to što se manifestacija „Mostarsko ljeto“ zahvaljujući entuzijastima nastavila održavati čak i u toku minule ratne kataklizme pri čemu je pokazan veliki vitalitet ali i duhovni otpor.

– Iskorake u povijesti su pravili graditelji a kontinuitet „Mostarskog ljeta“ upravo tu činjenicu potvrđuje. U uvodniku autor nastoji u kratkim crtama opisati put kojim je nastala ova manifestacija. On nas podsjeća na pedesete godine XX vijeka kada su se pojavile prve ideje da se pokrene neka kulturna manifestacija koja će Mostarcima ali i ostalim gostima ponuditi kvalitetan kulturno-umjetnički program u toku ljetnih mjeseci. Posebno je interesantan podatak dat u uvodniku u kome Šarić iznosi veoma ozbiljan projekat- ideju Safeta Ćišića, tadašnjeg direktora Narodnog pozorišta u Mostaru. On je u februaru 1960. godine ponudio stručno izložen i temeljito obrađen eleborat za pokretanje kulturne manifestacije Ljetne igre u Blagaju, kazao je Šator dodajući da je sličnih pokušaja bilo i kasnijih godina ali da niti jedna manifestacija nije zaživila sve do utemeljenja „Mostarskog ljeta“.

Dodao je da je manifestacija promovisala univerzalne humanističke vrijednosti te da je kontinuitet ostvaren u ratnom i postratnom vremenu.

Šarić u uvodnom tekstu pruža podatke o hronologiji nastanka i odvijanja Mostarskog kulturnog ljeta od preteče „Pod spećinom svjetla“ iz 1975., preko „Mostarskog ljeta“ od 1979. sve do 2008. godine, upravo sa namjerom da potkrijepi kontinuitet bez obzira na sve društvene promjene.

„Mostarsko ljeto“ je dijelilo sudbinu i sva iskušenja grada tokom burne bliske prošlosti, što se reflektovalo  podjelom grada i promjenom naziva te postojanjem dva „Ljeta“. Novi naziv pretpostavljao je u suštini novu upravljačku strukturu u polarizaciji dijelova grada. Promjenom naziva od „Mostarsko ljeto“, zatim „Mostarsko kulturno ljeto“ i  „Mostarski ljetni festival“ došlo se do paradoksa – ukidanja najstarijeg festivala. Konačno blagodareći Centru za kulturu i osjećaju o značaju ove manifestacije,  Mostaru se prije tri godine vratio tradicionalni  festival.

Analizirajući najnoviju ali i prethodne Šarićeve knjige, Zlatko Serdarević je iznio mišljenje da je autor, zbog svog cjelokupnog opusa u kome je temeljito i stručno  obradio sve kulturne programe iz oblasti dramske, likovne i muzičke umjetnosti te književnog stvaralaštva, upečatljiva hodajuća institucija.

– Šarić je ovom knjigom u biti na inteligentan način potvrdio kontinuitet mostarskog ljeta, uzdigao se iznad trenutnih strujanja i vrlo eksplicitno dao na znanje datum rođenja i vrijeme trajanja festivala sa kompletnim sadržajima i akterima koje više niko neće moći izbrisati bez obzira na društveni sistem. Knjiga „Kulturna manifestacija Mostarsko ljeto-programska i foto dokumentacija“ potpuno je na tragu ranijih Šarićevih izdanja i čini jednu čvrstu cjelinu sa njima. Ovdje je pregledno hronološki dat kompletan sadržaj svih programa ove manifestacije u periodu 1979. do 2008. Za razliku od ostalih knjiga, bogato ilustriranih kao garnirani dodatak, ovdje slika i riječ ravnopravno čine cjelinu što je u podnaslovu istaknuto i zbog toga je autor morao uložiti veliki napor da pronađe fotografije iz ratnog i poratnog perioda. A šta je posljednji rat sve uništio poznato je, istakao je Serdarević.

Autor je na kraju promocije izjavio kako je razlog da se posveti ovoj temi u stvari stanje u kojem su se našle mostarske institucije kulture i dokumentacija o njihovoj djelatnosti u postratnom periodu.

– Građom koju sam objavio želio sam da, koliko je to bilo moguće, sačuvam sjećanje na jedan bitan segment kulturne prošlosti Mostara, kazao je Šarić.

Podsjetio je da je dokumentacija o manifestaciji „Mostarsko ljeto“ stradala u posljednjoj ratnoj kataklizmi, uništenjem zgrade u kojoj su bile prostorije Kulturno-prosvjetne zajednice Opštine Mostar, koja je bila organizator ovog festivala.

– Knjiga je nastala kao rezultat podataka iz novinskih osvrta i kritika, ponekog prikaza objavljenog u časopisima, malog broja sačuvanih plakata i afiša pohranjenih u mostarskom Muzeju Hercegovine i privatnim arhivima. Pokušao sam, na temelju dostupnog materijala, a u odnosu na vrijeme i prilike, ovu temu što podrobnije rasvijetliti, kazao je Šarić.

Knjigu je izdao Muzej Hercegovine Mostar dok dizajn korica potpisuje SMART/Raguž&Barbarić design.