Dobitnici Nagrade EU za književnost za 2013.

Povezani članci

• Kako zvuči napuštena šećerana ili njujorška burza?
• Pismo pred premijeru mom profesoru Tvrtku
• Božica Jelušić: ŽICA I NEMOĆ
• Slobodanka Milošević CRTEŽI – Gradska galerija Požega
• Miroslav Krleža: O ljudskoj gluposti – Na rubu pameti (1)
• KAZALIŠNE REŽIJE GEORGIJA PARA NA POZORNICAMA BH TEATARA

Na otvaranju sajma knjiga u Göteborgu (Švedska) europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Androulla Vissiliou danas je objavila dobitnike Nagrade Europske unije za književnost za 2013., kojom se odaje priznanje najboljim novim autorima u Europi. Ovogodišnji su dobitnici: Isabelle Wéry (Belgija), Faruk Šehić (Bosna i Hercegovina), Emilios Solomou (Cipar), Kristian Bang Foss (Danska), Meelis Friedenthal (Estonija), Lidija Dimkovska (bivša jugoslavenska republika Makedonija), Katri Lipson (Finska), Marica Bodrožić (Njemačka), Tullio Forgiarini (Luksemburg), Ioana Pârvulescu (Rumunjska), Gabriela Babnik (Slovenija) i Cristian Crusat (Španjolska). U nastavku teksta možete pronaći pojedinosti o dobitnicima i njihovim knjigama.

„Moje najsrdačnije čestitke svim ovogodišnjim dobitnicima. Nagradom Europske unije za književnost skreće se pažnja međunarodne javnosti na izvanredne nove autore, koji inače izvan svojih zemalja ne bi dobili priznanje koje zaslužuju. Pored pružanja pomoći ovim piscima kako bi došli do novih čitatelja, naš je cilj pružiti čitateljima uvid u sjajnu novu europsku književnost i ponuditi im veći izbor. Dugoročno se time može pridonijeti stvaranju istinske europske čitateljske publike, sa skoro pola milijarde potencijalnih čitatelja. Našim novim programom financiranja Kreativna Europa omogućit će nam se pružanje veće potpore u pogledu troškova prevođenja knjiga i ostvarenje veće kulturne raznolikosti.

Svaki pobjednik dobiva 5 000 eura. Što je još važnije, njihove se izdavače potiče na prijavljivanje za korištenje sredstvima EU-a kako bi se knjige koje su dobile nagradu prevele na druge europske jezike. Nagrada Europske unije za književnost (EUPL) otvorena je natjecateljima iz 37 zemalja koje sudjeluju u aktualnom programu EU-a za kulturu (28 država članica EU-a te Albanija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Lithenštajn, Norveška, Srbija, Turska). Dobitnike svake godine predlažu nacionalni ocjenjivački žiriji u trećini zemalja sudionica tako da su u razdoblju od tri godine zastupljene sve zemlje.

Ovogodišnjim dobitnicima nagrade će se uručiti 26. studenoga na svečanosti u Bruxellesu, u prisutnosti povjerenice Vassiliou i istaknutih predstavnika iz svijeta književnosti, kulture i politike. Nagradu dodjeljuju Europska komisija, Europski i međunarodni savez knjižara, Europsko vijeće književnika i Europska udruga nakladnika.

Predsjednik Europskog i međunarodnog saveza književnika John Mc Namee rekao je: „Ponovno sam s uzbuđenjem otkrio nove talente i želim uputiti svoje najsrdačnije čestitke svim ovogodišnjim dobitnicima. Knjižari su oduševljeni što ova Nagrada pomaže književnosti u prelasku granica i raduju se što će čitateljima ponuditi veći izbor, više knjiga, više europske književnosti.”

Predsjednik Europskog vijeća književnika Pirjo Hiidenmaa rekao je: „Europi su potrebne priče i pripovjedači i postoji neograničeno velika potražnja za knjigama koje se bave vječno aktualnim temama. Pisci daju odlučujući poticaj umovima i jezicima, a kulturu na životu održava samo promjena; stoga uvijek s radošću slavimo nove književne glasove koji nam pružaju uvjerenje da se kultura razvija i mijenja.”

„Veoma mi je drago da naša organizacija ima tako aktivnu ulogu u Nagradi Europske unije za književnost. Zahvaljujući toj Nagradi kroz rad talentiranih pobjednika otkrivamo nove svjetove i nove kulture. Nadam se da će se radovi ovogodišnjih pobjednika prevoditi onoliko koliko zaslužuju – to je izvanredan način slavljenja raznolikosti Europe, što je vrijednost koju trebamo njegovati u ovim kriznim vremenima,” dodao je predsjednik Europske udruge nakladnika Piotr Marciszuk.

Na ovogodišnjem će se sajmu knjige u Göteborgu posebna pozornost posvetiti Rumunjskoj. Povjerenica Vassiliou jutros je sudjelovala na svečanosti otvorenja s Mirceom Cărtărescuom, proslavljenim rumunjskim pjesnikom, romanopiscem i esejistom.

Europa voli čitati

Nakon konferencije za tisak (12:15) povjerenica Vassiliou sudjelovat će i na manifestaciji povezanoj s kampanjom opismenjavanja „Europa voli čitati”. Susrest će se s mladim učenicima iz međunarodne škole u Göteborgu (Internationella Engelska Skolan), koji će čitati dijelove svojih najdražih knjiga. Svaki peti petnaestogodišnjak u Europskoj uniji ne zna dobro čitati, kao ni mnogi odrasli. Cilj je kampanje podizanje svijesti o krizi pismenosti u Europi i poticati čitanje iz zadovoljstva. Povjerenica Vassiliou redovito posjećuje čitateljske susrete na kojima sudjeluju djeca, adolescenti i odrasli. Manifestacije na kojima sudjeluju djeca često imaju i višejezičnu dimenziju kako bi ih se potaklo da naglas čitaju na različitim jezicima te se tako istakla važnost jezične raznolikosti.

Pozadina

Europska komisija svake godine ulaže tri milijuna eura u prijevode književnih djela i više od 2,4 milijuna eura u projekte suradnje u književnom sektoru. Taj sektor sudjeluje s 23 milijarde eura u BDP-u Unije te zapošljava 135 tisuća ljudi na puno radno vrijeme. Knjige, nakon umjetnina i antikviteta, predstavljaju drugi najznačajniji kulturni proizvod u izvozu EU-a.

Otkad je u 2009. Nagrada pokrenuta, u okviru programa EU-a za kulturu financirani su prijevodi knjiga koje su napisala 43 dobitnika Nagrade Europske unije za književnost na 20 jezika, uz ukupno 149 prijevoda. Dobitnici će, osim toga, profitirati i od dodatne pažnje javnosti na glavnim europskim sajmovima knjiga, uključujući one u Frankfurtu, Londonu, Göteborgu te Festival Passaporta u Bruxellesu.

Izdavaštvo čini znatan dio kulturnog i kreativnog sektora, koji predstavlja do 4,5 % BDP-a Europske unije, uz više od 8 milijuna radnih mjesta. Iako su se ti sektori pokazali relativno otporni na krizu, suočeni su sa znatnim izazovima koji proizlaze iz prelaska na digitalne medije, globalizacije i fragmetacije tržišta na kulturnoj i jezičnoj osnovi.

Komisija će u siječnju pokrenuti novi program Kreativna Europa, kojim se namjerava povećati konkurentnost kulturnog i kreativnog sektora, kao i promicati kulturnu raznolikost. Predviđeno je da će novi program u razdoblju 2014. – 2020. raspolagati sredstvima od ukupno 1,3 milijuna EUR, što u odnosu na trenutačnu razinu financiranja predstavlja povećanje od 9 %. Iz programa će se osigurati sredstva za prijevod više od 4 500 knjiga; njime će se isto tako za 300 000 umjetnika i kulturnjaka omogućiti da oni i njihova djela prijeđu granice i steknu međunarodno iskustvo (IP/11/1399).

Dodatne informacije

web-mjesto Nagrade: http://www.euprizeliterature.eu/

portal za kulturu Europske unijehttp://ec.europa.eu/culture

web-mjesto Androulle Vassiliou

Pratite Androullu Vassiliou na Twitteru@VassiliouEU

Prilog: pisci pobjednici i njihove knjige

Isabelle Wéry

Belgija

Marilyn Désossée / Marilyn bez kostiju, Éditions Maelström, 2013

Osim što je spisateljica, Isabelle Wery, rođena u Liègeu, ujedno je i glumica i kazališna redateljica. U tri navrata nominirana je za nagradu „Prix de la Critique de Théâtre belge“, a nagradu je osvojila 2008. za svoju dramu La tranche de Jean-Daniel Magnin.

Njezina prethodna djela uključuju i roman Monsieur René, izmišljenu biografiju belgijskog glumca Renéa Hainauxa, i Saisons culottes amis (Yvette’s Poems). U 2013., njezina kratka priča Skaï objavljena je u Feuilltonu, zbirci u kojoj su predstavljeni belgijski pisci.

Marilyn Désossée jest film ceste u obliku romana. Središnji je lik Marilyn Turkey, koju su oduvijek oduševljavali romantični i intimni susreti. Koja je to luda stvar koja spaja dva života? Marilynino istraživanje ne poznaje granice, nastojeći doprijeti do svakog kutka postojanja.

Faruk Šehić

Bosna i Hercegovina

Faruk Šehić rođen je 1970. u Bihaću. Odrastao je u Bosanskoj Krupi, koja je tada bila dio Jugoslavije. Studirao je veterinu u Zagrebu kada je izbio rat 1992. Tada kao 22-godišnjak, dragovoljno se priključio vojsci Bosne i Hercegovine i vodio jedinicu od 130 ljudi. Nakon rata studirao je književnost i od 1998. stvara vlastita djela. Kritičari ga smatraju jednim od najtalentiranijih mladih pisaca u regiji, sjajnim svjetlom tzv. „pregažene generacije“.

Knjiga o Uni govori o čovjeku koji nastoji preboljeti osobnu traumu izazvanu ratom u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995. Obuhvaća tri razdoblja, počevši s bezbrižnim djetinjstvom, životom pokraj prekrasne rijeke u malom bosanskom gradiću, vremenom rata i konačno nastojanjem na vođenju normalnog života u uništenom gradu i zemlji. Knjiga je posvećena onima koji vjeruju u snagu i ljepotu života suočenima sa smrću i masovnim razaranjem. Istovremeno s glavnom pričom, ulomci knjige koji opisuju rijeku Unu daju joj mitsku i sanjarsku dimenziju.

Cipar

Emilios Solomou

Hμερολóγιο μιας απιστίας / Dnevnik jedne nevjere, Psichogios Publications SA, 2012

Emilios Solomou rođen je 1971. u Nikoziji i odrastao u selu Potami. Studirao je povijest i arheologiju na Sveučilištu u Ateni. Studirao je i novinarstvo u Cipru i nekoliko godina radio za jedne dnevne novine. Sada predaje grčki i povijest u državnoj srednjoj školi.

Jedan od njegovih prethodnih romana, Sjekira u vašim rukama, osvojio je Ciparsku državnu nagradu za književnost. Napisao je i brojne kratke priče, koje su objavljivane u književnim časopisima.

Dnevnik jedne nevjere roman je o vremenu, razaranju, sjećanju i ljubavi. Yiorgos Doukarelis je arheolog i profesor koji se vraća na jedan otok, 20 godina nakon iskapanja koje ga je proslavilo – otkriće ostataka mlade trudnice ubijene prije 5 000 godina. U vrijeme putovanja ima aferu s jednom od svojih studentica, Antigoniom, koju kasnije oženi nakon što se razvede od svoje žene. Na otok se vraća šest mjeseci nakon tajanstvenog nestanka Antigonije. Yiorgos se zatekne u istraživanju tajnih spona koje ga povezuju s te tri žene u njegovu životu, od sadašnjosti prema prošlosti.

Danska

Kristian Bang Foss

Døden kører audi / Smrt vozi audi, Gyldendal, 2012.

Rođen 1977., Kristian Bang Foss u početku je studirao matematiku i fiziku na sveučilištu. Diplomirao je na Danskoj spisateljskoj akademiji u 2003.

Njegov prvi roman Fiskens vindue (Prozor ribe) objavljen je 2004. i zadivio kritičare svojim stilom i opisom naoko svakodnevnih aktivnosti i nastojanja. Nakon uspješnog prvijenca uslijedio je Stormen i 99 (Oluja u 99.), čija se radnja odvija u uobičajenom radnom okruženju koje, uz sjajni crni humor, postaje ishodište za klevetu, igre moći i različite apsurdne događaje.

Radnja romana Døden kører audi / Smrt vozi audi smještena je u 2008.

Asger živi sa svojom djevojkom i njezinom kćeri u Kopenhagenu i radi za marketinšku agenciju. Kreditni slom se upravo počeo osjećati, te nakon što vodi katastrofalnu kampanju, Asger biva otpušten. Dane provodi izležavajući se na kauču i ima probleme s težinom i alkoholom. Djevojka ga napušta a on se seli u stan u Sydhavnu i gubi kontakt sa svima. Pola godine kasnije zapošljava se kao njegovatelj osoba s invalidnosti i brine se za bolesnog čovjeka po imenu Waldemar, koji želi posjetiti iscjelitelja u Maroku. Asger je sumnjičav, ali mu pomaže prikupiti novac za putovanje. Kreću na put automobilom kroz Europu i ustanove da ih prati crni audi. Kako se približavaju Maroku, putovanje se pretvara u utrku sa smrću.

Marica Bodrožić

Germany

Marica Bodrožić

Njemačka

Kirschholz und alte Gefühle / Stol od trešnjina drveta, Luchterhand Literaturverlag, 2012.

Marica Bodrožić rođena je 1973. u Svibu u Hrvatskoj, u bivšoj Jugoslaviji. U Njemačku se doselila u dobi od deset godina. Osim što piše eseje, romane i pjesme, književni je prevoditelj, predaje kreativno pisanje, a snimila je i dokumentarni film.

U Stolu od trešnjinog drveta, Arjeta Filipo je mlada žena koja je ostala bez domovine nakon građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji. Za vrijeme preseljenja, pronalazi neke stare fotografije koje joj pomažu razumjeti dijelove svoga života koji su se dugo činili nejasni. Arjeta se može rastati od mnogih stvari, ali ne i od bakinog stola. Dok sjedi na naslijeđenom komadu namještaja u svom novom berlinskom stanu, gledajući fotografije, sjećanja izlaze na površinu: čini se kao da stol od trešnjinog drveta želi ispričati sve priče kojima je svjedočio tijekom godina.

Meelis Friedenthal

Estonija

Mesilased / Pčele, AS Varrak, 2012.2

Meelis Friedenthal, također rođen 1973., autor je doktorskog rada o filozofsko-teološkoj raspravi iz 13. stoljeća o viđenju i viziji. Trenutačno je viši asistent u Knjižnici Sveučilišta Tartu, na kojem je također i predavao na katedri za teologiju i povijest. Friedenthalov prvi roman, Zlatno doba, osvojio je treće mjesto na državnom natjecanju u 2004. Iduće godine, Nerissa je osvojila estonsku nagradu za znanstvenu fantastiku. Član je i uređivačkog odbora internetskog časopisa Algernon, koji objavljuje znanstvenu fantastiku, novosti i članke.

Mesilased prati avanture Laurentiusa Hylasa, studenta koji putuje od Sveučilišta u Leidenu do Akademije Gustavo-Carolina u Tartuu u Livoniji.

Tartu je poznat kao grad muza, ali Laurentius vidi samo izgladnjele ljude i vlažne kuće. Melankolija mu se pogorša i boji se da će ponovno vidjeti duhove koji su ga progonili od djetinjstva. Laurentius čuje kako profesor govori o Boyleovim medicinskim teorijama i posluša njegov savjet o umjerenom puštanju krvi kako bi izliječio svoje stanje. To nažalost ne uspije, a Laurentius izgubi svijest zbog gubitka krvi. U sumaglici slabosti, ugleda djevojku koja ima „oči poput zlata, poput tamnoga meda, disanje joj je poput zujanja“. Djevojka se počne pojavljivati noću nudeći mu hranu, a Laurentius kasnije počne otkrivati da se oko njega odvijaju čudni događaji.

Lidija Dimkovska

Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM)

РЕЗЕРВЕН ЖИВОТ / Pričuvni život, Ili-Ili, 2012.

Lidija Dimkovska rođena je 1971. u Skopju u Makedoniji. Pjesnikinja je, romanopisac, esejist i prevoditeljica. Studirala je komparativnu književnost na Sveučilištu u Skopju i doktorirala rumunjsku književnost na Sveučilištu u Bukureštu. U Bukureštu je predavala makedonski jezik i književnost, a svjetsku književnost na Sveučilištu u Novoj Gorici u Sloveniji. Od 2001. živi u Ljubljani u Sloveniji i radi kao slobodna spisateljica i prevoditeljica rumunjske i slovenske književnosti na makedonski. Uređuje poeziju za Blesok, on-line književnu kritiku, na makedonskom i engleskom.

Pričuvni život govori o makedonskim sijamskim blizankama, Srebri i Zlati, i njihovoj borbi za individualnost, privatnost i samostalan život. Priču priča Zlata, a počinje u 1984., jednog lipanjskog poslijepodneva u predgrađu Skopja; završava 18. kolovoza 2012., točno na istome mjestu. Likovi igraju igru proricanja kako bi odlučili tko će se za koga udati, u kojoj dobi itd. Kasnije u romanu njihova proročanstva se obistinjuju, ali na tragičan način. Na početku Srebra i Zlata igraju igru, na kraju ona pripadne Zlatinim kćerima, Marti i Mariji, također blizankama. Krug je zatvoren – 28 godina života, odrastanja, patnje, ljubavi i mržnje. Tama koja okružuje razdvajanje spojenih blizanki također se odnosi i na raspad jugoslavenskih republika.

Katri Lipson

Finska

Jäätelökauppias / Sladoledar, Tammi Publishers, 2012.

Katri Lipson rođena je u Helsinkiju 1965. Nakon srednje škole, studirala je medicinu u Švedskoj i diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Uppsali 1993. Od tada je radila kao liječnica u Švedskoj, Africi i Finskoj. Oduvijek piše, uključujući bajke, kratke priče, pjesme, drame i romane. Njezin debitantski roman, Kozmonaut (Kosmonautti), nominiran je za Nagradu Finlandia u 2008. i osvojio je Nagradu za debitantsku knjigu godine Helsingin Sanomat. Njezin drugi roman, Jäätelökauppias (Sladoledar), objavljen je u 2012. Živi sa svojom obitelji u Vantaai u Finskoj.

Jäätelökauppias je razigrana i simpatična priča, čija se radnja uglavnom odvija u Čehoslovačkoj 1940.-ih i 1950.-ih, ali nastavlja se i do sadašnjosti. Filmska ekipa snima novi film. Redatelj želi raditi bez scenarija. Film se snima prema kronološkom redu tako da glumci ne mogu pogoditi sudbine svojih likova. Istovremeno oslikavaju i žive živote svojih likova – no može li život tih izmišljenih likova postati stvarniji od same stvarnosti? I koja je, nakon svega, razlika između stvarnih i zamišljenih ili izmišljenih iskustava? U ovom romanu život je prikazan kao zbirka pojedinosti i priča, a povijest vodi očaravajući dijalog sa sadašnjosti.

Tullio Forgiarini

Luksemburg

Amok – Eng Lëtzebuerger Liebeschronik / Amok – luksemburška ljubavna priča, Éditions Guy Binsfeld, 2011.

Tullio Forgiarini rođen je 1966. u Neudorfu u Luksemburgu, kao sin oca Talijana i majke Luksemburžanke. Studirao je povijest u Luksemburgu i Strasbourgu. Od 1989., predaje povijest, latinski i zemljopis na Lycée du Nord u Wiltzu u Luksemburgu. Ujedno vrlo aktivno radi s djecom iz problematičnih socijalnih okruženja. Forgiarini piše mračne priče, uglavnom na francuskom, a inspiriraju ga kriminalistički romani i žanrovski filmovi série noire. Djela su mu objavljivana u novinama, časopisima i antologijama a autor je i nekoliko romana. Oženjen je i živi u Luksemburgu.

U 17 kratkih poglavlja, Amok priča priču jednog adolescenta u potrazi za ljubavlju, priznanjem, srećom i mjestom u današnjem društvu. Često rabeći sirov jezik, uvjerljivo odražava socijalnu izolaciju, zanemarivanje, besperspektivnost, poremećaje ponašanja i bezumno nasilje koje danas prevladava. Istražuje svakodnevne stvarnosti kojih često nema u medijima i javnim raspravama. Čitatelja se uvodi u imaginarne i domišljato stvorene svjetove snova protagonista koji predstavljaju njegove pokušaje bijega od stvarnosti kojom se ne može upravljati, a koji su unaprijed osuđeni na propast.

Ioana Pârvulescu

Rumunjska

Viaţa începe vineri / Život počinje u petak, Humanitas Publishing, 2009.

Rođena u Braşovu 1960., Ioana Pârvulescu diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Bukureštu 1983. Od 1996., predaje suvremenu književnost na istom fakultetu, a doktorat je stekla 1999. godine doktorskim radom „Književne predrasude: lagodne mogućnosti u tumačenju rumunjske književnosti“. Koordinirala je seriju Cartea de pe noptieră (Knjiga na noćnom ormariću) pri izdavačkoj kući Humanitas i radila je kao urednica književnog časopisa România literară. Članica je Udruženja rumunjskih pisaca i članica osnivač Društva komparativne književnosti u Rumunjskoj.

Život počinje u petak jedinstveno je i simpatično putovanje u prošla vremena. Pronađen je mladić kako leži bez svijesti u predgrađu Bukurešta. Nitko ne zna tko je on i svatko ima drukčiju teoriju o tome kako je tamo dospio. Razvijaju se priče različitih likova, svaka usko isprepletena s idućom, dajući obrise onoga što se na kraju ispostavi najvažnijim likom od svih: sam grad Bukurešt. Mogli bismo zapravo reći da smo mi ti koji nastanjujemo njihovu budućnost. A to čini i Dan Creţu, pod pseudonimom Dan Kretzu, novinar današnjice, koji je bačen natrag kroz vrijeme nekim tajnovitim procesom samo onoliko dugo koliko je dovoljno da nam omogući sjajan uvid u daleki, gotovo zaboravljeni svijet, ali svijet koji je još uvijek itekako živ u našim srcima.

Slovenija

Gabriela Babnik

Sušna doba / Sušna sezona, Študenstska Založba, 2012.

Gabriela Babnik rođena je 1979. u Göppingenu u Njemačkoj. Nakon studija na Ljubljanskom sveučilištu, provela je neko vrijeme u Nigeriji i magistrirala na suvremenom nigerijskom romanu. Od 2002. redovito piše članke za glavne dnevne i tjedne publikacije u Sloveniji. U 2005., diplomirala je komparativnu književnost i književnu teoriju na Sveučilištu u Ljubljani.

Njen prvi roman Koža iz bombaža (Koža od pamuka), objavljen 2007., nagrađen je kao Najbolji debitantski roman od strane Udruženja slovenskih nakladnika. Njezin drugi roman V visoki travi (U visokoj travi) ušao je u uži izbor za Nagradu Kresnik 2010.

Sušna sezona zapis je o jednoj neobičnoj ljubavnoj vezi. Anna je 62-godišnja dizajnerica iz Središnje Europe a Ismael je 27-godišnji Afrikanac odgojen na ulici, gdje je često bio žrtva zlostavljanja. Ono što ih spaja njihova je samoća, tragično djetinjstvo i sušna sezona ili harmattan, tijekom koje ni priroda niti ljubav ne mogu cvasti. Anna uskoro shvaća da praznina između njih nije zapravo posljedica boje njihove kože ili razlike u godinama, već uglavnom zbog njezine pripadnosti zapadnoj kulturi u kojoj je izgubila ili napustila unaprijed određene uloge kćeri, žene i majke. Seks ne pobjeđuje samoću, a potisnute tajne iz prošlosti izlaze na površinu u svijetu koji ona vidi kao mnogo okrutniji, a istovremeno neviniji no što je njezin vlastiti.

Cristian Crusat

Španjolska

Breve teoría del viaje y el desierto / Kratka teorija putovanja i pustinja, Editoriales

Pre-Textos, 2011.

Cristian Crusat (r.1983.) autor je Estatuas (2006.), Tranquilos en tiempo de guerra (2010.) i Breve teoría del viaje y el desierto (2011). U 2010., nagrađen je Međunarodnom nagradom Manuel Llano. Njegovi eseji, prijevodi i članci o komparativnoj književnosti objavljivani su u raznim španjolskim i latinoameričkim časopisima. U 2012., Crusat je uredio i preveo El deseo de lo único. Teoría de la ficción, kritičke eseje francuskog pisca Marcela Schwoba. Predaje španjolski i književnost u inozemstvu.

Šest priča Breve teoría del viaje y el desierto promišljaju puni raspon ljudskoga iskustva. Vode nas na put oko svijeta, od jalovih krajobraza mediteranske obale do djela sjajnog srpskog pisca, Milorada Pavića. Svi likovi čekaju, traže ili istražuju mogućnost otkrivenja do kojeg nikada ne dolazi u njihovu otupljenom ovdje i sada. Pa ipak, paradoksalno, čine se nesposobni poduzeti bilo kakvu učinkovitu akciju, uz eventualni izuzetak Lene koja piše iz nestalnog svijeta snova. Međutim, sudbina ili puka slučajnost (nevažan incident, netko se onesvijesti na nudističkoj plaži, pad zrakoplova koji se zapravo nikad nije ni dogodio) mogu u djeliću sekunde otkriti pravo lice izolacije lika.