Danas obilježavanje 31 godine od smrti velikog pisca Branka Ćopića
Povezani članci
U Hašanima, rodnom mjestu Branka Ćopića, danas će biti obilježena 31 godina od smrti ovog velikog pisca.
Predstavnici opštine Krupa na Uni, Zavičajnog društva “Branko Ćopić”, istoimene fondacije i Osnovne škole u Donjem Duboviku koja nosi ime velikog pisca položitće vijence i cvijeće kod Brankove biste u Hašanima, ispred spomen-škole koja nosi ime ovog književnika.
Cvijeće će biti položeno u 12.00 sati.
Jučer je u Hašanima Skupština Zavičajnog društva “Branko Ćopić” zaključila da bi trebalo aktivno raditi na promociji lika i djela ovog književnika da bi dostojno bilo obilježeno 100 godina od njegovog rođenja.
Branko Ćopić rođen je 1. januara 1915. godine u Hašanima, a na današnji dan 1984. godine izvršio je samoubistvo skokom sa mosta na Savi u Beogradu.
Prvu književnu nagradu dobio je 1938. godine od Akademije sedam umjetnosti za kratku priču, 1939. godine dobio je Rakićevu nagradu, a zatim i nagradu Srpske kraljevske akademije 1940. godine.
Njegova antologijska zbirka pripovjedaka “Bašta sljezove boje” osvojila je Njegoševu nagradu 1972. godine, a NIN-ovu nagradu za najbolji roman dobio je 1958. godine za roman “Ne tuguj, bronzana stražo”.
Bio je autor i brojnih romana i zbirki pripovjedaka, te dobitnik više nagrada u bivšoj državi. klix.ba
Pimo Branku:
Dragi Branko, evo odlučio sam da skupim svu snagu i da ti napišem par riječi. Rođen u Hašanima ispod tvog Grmeča one hladne ratne zime 1915. godine samo si dva puta zijevnuo i malenim koracima zakoračio u život. Imao si sreću da živiš u zemlji medvjeda i leptirova i da uživaš u brzim rijekama Bosne. Vječiti dječak i veliki čarobnjak kojem su u ruci živjeli Đoko Potrk, Jovanče, De-De-Ha, Nikoletina Bursać, čitav svoj život si posvetio crtanju osmijeha dječici i da praviš ljubav među narodima za čiju si se sreću borio.
Da li je živ mačak Tošo? Da li se sačuvala uspomena na učiteljicu Lanu? Spava li Žućo u Prokinom Gaju? Da, tu su oni i čuvaju uspomenu na tebe.
Branko, nema više one zemlje za koju si se borio. Otišla je negdje daleko sa inim crnim ljudima koji su odvukli i Jesenjina u noć.
Dragi pjesniče, tvoj duh još uvijek luta ovom zemljom a ona malecka iz Bosanske Krupe još uvijek čuva srce samo za tebe.
Uglješa Kesic