Časopisi – vitalitet književnosti

Povezani članci

• RAMIZ HUREMAGIĆ: KAKO ĆE DA SMRDI SUTRA
• Večeras koncert Rundek Cargo Tria u Sarajevu
• Promocija knjige ‘Miris filmske trake’ Mustafe Mustafića u Sarajevu
• Njemu Bosna, meni feminizam!
• KNJIGA O ŽIVOTOPISCU MNOGIH
• Balet u Vuku oduševio publiku

U svakoj svjetskoj književnosti, kroz povijest duhovnosti, pozicija književnih časopisa bila je iznimnim signalom općeg stanja duha na konkretnom zemljopisnom i duhovnom prostoru.

Prisjećajući se vlastite mladosti asociram na neke časopisne biljure, koji su bili presudni u mom, ali, naravno i u brojnim drugim odrastanjima. Teško je zaboraviti, iz sjećanja istisnuti stranice negdanjih beogradskih časopisa, pa zagrebačke, Zuppine Teke, prije toga Razloga, časopisnih cjelina iznimne, za to doba, zasigurno europske razine, ali posebno mjesto u mojim časopisnim univerzitetima zauzima Odjek, sjajnog pisca duboke europske ukorjenjenosti i kozmopolitskih čuvstava, književnog stvaraoca i dilomate Čede Kisića, koji je u suradnji sa književnikom i teatarskim kritičarom, Lukom Pavlovićem, godinama uređivao i držao visoku  razinu umjetničke, a posebice kritičke angažiranosti Odjeka.

Kisić je posebnu pozornost poklanjao ozbiljnim dosezima umjetnosti i njihovim stvaraocima, ali ništa manje nije na stranicama Odjeka afirmirao mlade pisce i kritičare.

Odjek je bio svojevrsna inačica svojedobnih (ne današnjih!) beogradskih Književnih novina, bio je i ostao najsvjetlija strana književnosti bosanskohercegovačkih književnih prostora.

Međutim, kako pišem o časopisima južnoslavenskih prostora moram istaći i dva sarajevska časopisa starijih datuma Život i Izraz, a u posljednjoj deceniji i Sarajevske sveske.

Dok je u relativno kratkom vremenu živio i stvarao u Sarajevu Oskar Davičo je stvorio i virtuozno uređivao časopis Dalje.

Posljednjih mjeseci uočljivo je da redakcija časopisa Život sa Almirom Baševićem, teatrologom i dramskim piscem na čelu intenzivno osuvremenjuje i dinamizira ovaj sarajevski časopis.

U Cetinju je nedavno pokrenut iznimno književno-kritički propulzivan časopis Gledišta.

U cijelom regionu i u dobu koje je kulturnim događanjima prilično siromašno skupine književnih strasnika i dalje rade na oživljavanju časopisne produkcije.

A od najstarijih vremena pisani tragovi govore da je vitalitet svake književnosti bio verificiran i do kraja potvrđivan u časopisima toga vremena kao, kritičkom i estetskom uopće, ogledalu pojedinih epoha.