ENG
Brijuni i Tito se još vole
Autor/ica 👤Petar Fehir
Povezani članci
Foto: P.F.
Sjednete li na neku od terasa nekoć ”malog ribarskog mjesta”, a danas već prepoznatljivog turističkog odrediša, Fažane, ispred vas će se kao na kakvoj pozornici pružiti arhipelag tajni i uzbudljive prošlosti – Brijuni.
Ili Brioni, kako bi se to nekad reklo. I kako, uostalom, i piše na licima turističkih pozivnica, pa i na mnogim oznakama na samom otoku.
Pet i pol stoljeća Venecijanski, pa austrijski, pa talijanski, pa jugoslavenski, pa hrvatski.
Ovdje je čuveni Aleksandar Koch izliječio otok od malarije i eksperimentalno istraživao neke od svojih nauma. Na otoku je početkom dvadesetog stoljeća izgrađeno golf igralište s osamnaest rupa, decenijama jedno od najvećih i najljepših u Europi.
Na Brijunima je svojedobno ustanovljen i zoološki vrt, gdje su se, zbog povoljne mikro klime, različite neeuropske životinje prilagođavale ovdašnjim uvjetima, da bi kasnije krasile ”parkove” europskih metropola.
Na otoku su, u drugoj polovici devetnaestog i na prelasku u dvedeseto stoljeće, građene i tvrđave iz kojih se branila Pula. Ukupno ih je sedam, od kojih su dvije na Malom Brijunu. Jedna je i danas u funkciji i u njoj već godinama Ulysses ”brani” kulturu kroz vrhunski teatar Ulysse. U njihovim smo predstavma, ponajprije zahvaljujući Radetu Šerbedžiji i Lenki Udovički, mogli vidjeti neke od najvećih figura regionalne kazališne scene. I kao goste i neke zvijeze Hollywood-a.
Poslije 1947. godine Brijuni postaju rezidencijalno ljetovalište, na kojem je boravio i svoje državničke dužnosti obavljao Josip Broz Tito.
Ovdje se krojila i velika povijest, pa je tako 1956. Godine, na Velom Brijunu, potpisana ”brionska deklaracija”. Potpisnici au bili Gamal Abdel Naser, Jawaharleh Nehru i Josip Broz Tito. Deklaracija je bila, na neki način, reakcija na blokovske podjele tadašnjeg svijeta i u njoj je pisalo:
“Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.”
Mnogi svjetski zvaničnici, iz preko šeszdeset zemalja, bili su ovdje Titovi gosti: I mnoge poznate ličnosti iz svijeta zabave i umjetnosti:
Od malog zoološkog vrta nastao je safari park, koji se danas prostire na oko 9 hektara s oko 2 000 životinja, od kojih je najzanimljivija indijska slonica Lanka, stara četerdeset i pet godina. Mnoge je od njih Tito dobio na dar od prijatelja Jugoslavije iz različitih dijelova svijeta:
Izložba fotografija ”Josip Broz Tito na Brionima” otvorena je 1984. godine i presjek je aktivnosti predsjednika Tita na otoku. U okviru izložbe je čuveni Titov Cadilac u kojemu se oni dubljih džepova mogu i danas provozati otokom.
Godine 1993, povodom stogodišnjice dolaska na otok bivši je vlasnik i idejni tvorac Brijuna Paul Kupelwieser postavio izložbu pod nazivom ”Sjećanja starog Austrijanca”.
Nakon rasapada Jugoslavije i osamostaljenja RH Brijuni se sve više komercijaliziraju.
Osim tri vile, koje i danas imaju rezidencijalnu namjenu, ostatak otoka koji se proteže na oko 560 kvadratnih hektara dostupan je posjetiocima.
Iz kojih krajeva ih je najviše? – pitali smo gospođu Reannu Relić, višu stručnu savjetnicu za odnose s javnošću pri Nacionalnom parku Brijuni.
Najviše inozemnih gostiju je iz Italije, Slovenije, Srbije, Njemačke i Austrije. Brijune također posjećuje i dosta gostiju iz Rusije i BiH. Većinski broj gostiju i dalje čine Hrvati, a dobna struktura hotelskih gostiju je između 35 do 55 godina.
Koliko ljudi godišnje posjeti otočje?
Brijune godišnje posjeti oko 170.000 posjetitelja, ostvari se više od 30.000 noćenja i uplovi 2.000 jahti. Za svakog od njih imamo nešto posebno i trudimo se da svake godine ponudimo nešto novo. I ove godine očekujemo između 170.000 do 190.000 izletnika.
Što nudite gostima?
Posjetiteljima je omogućeno korištenje svih znanstveno-edukativnih i kulturnih objekata kao što su kuća za brodice i višebrojni muzeji, te edukativne staze. Također, moguće je korištenje plaže i kupanje na otoku te raznovrsna ponuda hrane i pića i smještajnih kapaciteta.
Brijunsko otočje ili brijunski arhipelag danas predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj gdje u okviru takozvanog znanstvenog turizma, značajno mjesto zauzimaju i paleontološki nalazi tragova kretanja dinosaura.
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Na otoku se može pronaći ponešto za svakoga. Autohtono raslinje, izvanredno očuvana mediteranska makija, livade na kojima bezbrižno pasu jeleni lopatari, aksisi i mufloni pa sve do atraktivnih arheoloških lokaliteta i safari park u kojem žive zebre, somalijske ovce, indijska goveda, jednogrba deva, lame i slonica Lanka.
U izletnički je program uključen i obilazak male gotičke crkve Sv. Germana iz 15. stoljeća sa stalnom izložbom kopija fresaka i glagoljskih spomenika.
Uz to nudimo mnogo ostalih programa poput obilazak otisaka stopala i skulpture dinosaura na lokalitetu Barban/Vrbanj, te na lokalitetu rt Ploče, uz obilazak poučne staze Zelenikovac.
Otok se može razgledati pješice, vlakićem, biciklom ili električnim automobilom te se uobičajeno kraće upoznavanje Brijuna odvija turističkim vlakom kroz različite vizure prirodnih ljepota – kroz safari-park, uz bizantski kastrum, rimsku rezidencijalnu vilu u zaljevu Verige, te druge ljepote i znamenitosti.
Unatoč pokušajima nekih manje upućenih kritičara da lažno prikažu „ono vrijeme“ činjenica je da je na Brijunima bilo i crkava, zar ne?
Da. Program “Sakralni Brijuni” nudi obilazak brijunskih crkava: Sv. German, Sv. Marija, Sv. Petar, Sv. Antun, Sv. Rok i mauzoleja obitelji Kupelwieser – posjetitelji imaju priliku upoznati se sa sakralnim aspektom brijunske povijesti, različito očuvanim crkvama iz različitih povijesnih razdoblja, od važnog arheološkog lokaliteta iz bizantskog razdoblja do rekonstruirane crkve s početka 20. stoljeća.
Složit ćete se da je jedan od razloga velikog interesa za posjet Brijunima i dio povijesti vezane uz boravak Josipa Broza Tita na otočju:
Svakako. Brijuni su ušli u našu i svjetsku povijest po dugogodišnjoj aktivnosti Josipa Broza Tita. Brijunsko je otočje neraskidivo vezano uz ličnost Tita.
Tito je na Brijunima boravio prosječno oko četiri mjeseca godišnje. Veliki Brijun i Vanga bili su mu omiljena boravišta. Kao ugledan državnik, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, Tito je na Brijunima bio domaćin velikom broju šefova država i partija.
Tito je bio poznat i kao zaljubljenik prirode, zar ne?
Da, kao zaljubljenik prirode, ljubitelj životinja i poznavatelj povijesno-kulturnih vrednota, Tito se zalagao za zaštitu šuma, uređenje parkova, uzgoj i naseljavanje životinja, istraživanje i konzervianje spomenika te uređenje hotelskih objekata. Zahvaljujući upravo njegovoj brizi, Brijuni su očuvani i postaju privlačni domaćim I stranim turistima.
Velik je interes i za izložbu o Titu?
Posjetitelji se zanimaju za sve vrijednosti i događaje na Brijunskim otocima. Tito i njegova aktivnost privače osobitu pozornost – stoga je koncipirana i postavljena stalna foto izložba Josip Broz Tito na Brionima koja je otvorena 9. svibnja 1984. godine. Izložba zanemaruje sva društvena kretanja i političke stavove, svjedoči o Titovu boravku na Brijunima. Tematski prikazuje Tita I Istru, Tita kao domaćina Brijuna, Tita u slobodno vrijeme, Tita i državnike te Tita i Nesvrstane – kaže nam gospođa Relić.
I bez obzira na mnoge kontraverze, gdje ga neki žele zatvoriti u ladicu povijesti (i eventualno zaključati), na preseljenje njegovih simbola iz državnih ustanova, osporavanja njegove uloge i ostale revizionostičke ideje, nikom ne pada napamet zavrnuti ekonomsku pipu – značajne prihode koji se i danas ostavrajuju zahvaljujući “liku i djelu” Josipa Broza Tita.
Na otoku, tokom godine radi, zavisno o sezoni, između 200 i 300 ljudi.
Vjerujemo da mnogi razumni ljidi, posebno Istrijani i posebno Fažanci i danas gaje iskrene simpatije i poštovanje prema Titovom vremenu.
Ali i da, posebno na ”centralnom terenu”, ima mnogo licemjera koji se, po potrebi i osobnoj koristi, orjentiraju u odnosu prema ”najvećem sinu.
Licemjernima, kakvi već jesu, ne gadi se ljetovati blizu muzeja s njegovim slikama ili u vili koja se u njegovo vrijeme tamo izgradila.
Sjećate li se vi Tita pitamo voditeljicu naše izletničke grupe, nešto mlađu od nas?
Kako da ne – s nekom sjetom i sjajem u očima, istim kao i u našima, odgovori i nasmiješi se.
S punim srcem utisaka ukrcasmo se na Veli Brijun i mirnim morem, kao prema kakvoj paleti u rukama stoljetna slikara, vraćali se koloritu Fažane.
Fažana
Autor/ica 👤Petar Fehir
