ENG
Bosno, zemljo moja mila: Državnost, život i raj
Autor/ica 👤Ilma Islambegović-Fišo
Povezani članci
Foto: A.K/Radiosarajevo.ba/Sarajevo
Njima je pričao moj pradido Husein, a meni, moja nana Rada kako je dobila ime po Radi Vranjšević. Pradido je bio jedan od 247 delegata koji su zasjeli u noći 25. novembra 1943. godine, da izglasaju državnost Bosne i Hercegovine. Iako je prisustvovao historijskom trenutku, moj pradido nije bio jedan od 173 delegata koji su imali pravo glasa na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. U mojoj porodici vole reći da je to bila sretna okolnost jer pradido nije bio baš uračunljiv tih dana. Željno je iščekivao prvog sina.
Sutradan, vratio se kući sav ozaren i našao moju prananu Aišu blago postiđenu kako leži sa kćerkicom.
„Nije muško“, rekla mu je.
„Hvala Bogu“, dotrčao je i poljubio je u čelo.
„Ovo je naša Rada, naša zvijezda sjajna. Kako će samo pametna biti. Naočita, obrazovana i ponosna, čuvat će slobodu Bosne i Hercegovine i graditi sretnu budućnost baš kao Rada Vranjšević“, rekao je, uzeo kćerkicu u naručje i zapjevao punog srca:
„Tebe volim kao majka sina, jer si puna pjesme i sevdaha i bosanskih lijepih djevojaka. Tebe krase Drina a i Bosna, moje srce baš u tebi osta. Sarajevo kao biser grane, pružilo se do Ilidže ravne.“
A moja pranana Aiša u čudu, ali ohrabrena njegovom dobrom voljom, viknula je iz sve snage:
„Romanija, Igman, Jahorina, pogledati ih prava je milina. Banjaluko sva si mi zelena, Bosno moja, baš te nigdje nema.“
Sutra je uramio izrezani novinski članak iz Oslobođenja. Tekst o proglašenju državnosti Bosne i Hercegovine, krasila je slika Rade Vranjšević ispod koje je olovkom zaokružio njene riječi:
“Žene Bosne i Hercegovine, uzevši značajno učešće u narodno-oslobodilačkoj borbi, postale su čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, žene će se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih sluga, a sutra, poslije oslobođenja naše zemlje, one će uložiti sve svoje snage u izgradnju sretne budućnosti naše BiH”.
Novinski članak sa slikom okačio je iznad kolijevke moje bake Rade i tako označio njenu sudbinu. Sudbinu patriotkinje i borkinje za sretnu budućnost Bosne i Hercegovine.
Moja baka Rada danas slavi osamdeseti rođendan. Baš poput Bosne i Hercegovine, njeno tijelo prkosno, odolijeva svim bolestima. Svoj život, kao misionarka u prosvjeti, posvetila je osnaživanju žena i širenju ljubavi prema domovini. I dan danas, goste umjesto pozdrava dočekuje sa: „Bosno moja, baš te nigdje nema.“
Ljubav prema domovini, prenijela je mom tati Nenadu koji se 1993. godine vratio sa linije i isprosio moju mamu. 1994. godine, na ovaj svijet sam došla ja – Amra, život, dugovječna. Moja nana kaže da je rat stao čim sam rođena i da je odmah trava zazelenila sva a behar procvjetao.
Moja nana, Bosni je donijela državnost. Ja sam, kako kaže donijela život onda kada je sve umiralo ali znam da nisam donijela stabilnost. Za moje vrijeme, uništavali smo zelenu travu i čupali behar. Svako je u svoju avliju grabio i Bosnu cjepkao. U predivnoj domovini svih nas, pakao stvorio, razmišljam dok polako navlačim trudničke hlače i stomak ušuškavam u džemper. Teško dišem.
Na proslavu naninog rođendana ako i dospijem do tamo, nosim Dženetu u stomaku, tufahiju, cvijeće, JBL zvučnik sa kojeg ću joj pustiti Božu Vreću kako svojim slavujskim glasom izvodi „Bosno, zemljo moja mila“ i bolničku torbu. Doktor Šahinbegović kaže da bih se trebala poroditi sutra ali ja znam da ću se poroditi danas, na Dan državnosti i nanin rođendan. Znam da će moja Dženeta u našu Bosnu donijeti raj i da će, umjesto pranane Rade, svoje goste dočekivati sa „Bosno moja, baš te nigdje nema.“ Ne zna doktor Šahinbegović da mi, žene porodice Kulenović, nastavljamo tamo gdje je počeo pradido Husein.
***
Bosno, zemljo moja mila
Bosno zemljo moja mila
Tebe volim kao majka sina
Jer si puna pjesme i sevdaha
I bosanskih lijepih djevojaka
Tebe krase Drina a i Bosna
Moje srce baš u tebi osta
Sarajevo kao biser grane
Pružilo se do Ilidže ravne
Romanija, Igman, Jahorina
Pogledati ih prava je milina
Banjaluko sva si mi zelena
Bosno moja, baš te nigdje nema
Bosno moja, baš te nigdje nema
Autor/ica 👤Ilma Islambegović-Fišo
