Baletološka skica: LIDERSTVO S POKRIĆEM

Izdvajamo

• Zato će jedna cijela etapa u egzistiranju ove umjetnosti za koju je, svojedobno, veliki Meša Selimović kazao da ona predstavlja Ili savršenstvo ili promašaj, biti prepoznata isključivo po imenu i djelu Edine Papo!

Povezani članci

• Za socijalizam spremni!
• Radomir Lazić: ŠESTORKA
• KNJIGA DALEKOSEŽNIH DOMETA: Marko Oršolić „Suvremena suočavanja“
• Balkanska unija
• Helsingborg
• BABILONSKA KNJIŽNICA: LJEVANICA ZA PREDRAGA M.

Foto: newsbv.ro

Sve godine Edine Papo

Kad se danas prisjetim prizora sa Obale Maka Dizdara, kojom brižna majka, Hadžirovićka vodi dvije jednako odjevene djevojčice, koje su samo ona i njihov otac znali razlikovati, ustvari se prisjećam sestara Hadžirović, Edine i Nermine… U porodici u kojoj je odrastala uz brata, danas afirmiranog sarajevskog arhitektu, Edina Hadžirović, danas Papo je sticala prva naukovanja iz velike bijele umjetnosti baleta kod prvakinje sarajevske kuće čarolija – Narodnog pozorišta Sarajevo, velike Minke Kamberović!

Nikada, veli naš narod, ne znaš na čemu si, odnosno šta je zbog čega dobro, a zbog čega zlo??!! Tako je i jedna kobna povreda koljena koštala igračke karijere buduću direktoricu sarajevskog Baleta. Napustivši aktivno igranje na pozornici, Edina Papo je otišla na seriozna školovanja, prije svega u kolijevci baletne umjetnosti, Rusiji…

Agresija na državu BiH odvela je ovu istinsku umjetnicu baletnog giba daleko van BiH. Ratne godine Edina Papo provodi u Izraelu, da bi po potpisivanju Daytonskog mirovnog ugovora u Sarajevu krenula sa obnavljanjem potpuno devastiranog ansambla Baleta NP. Iz današnje perspektive gledano, značaj ove umjetnice je na dva plana: na organizaciono-umjetničkom, gdje je rijetkom upornošću od početnika iz baletnog studija i skupine već vremešnih igrača stvarala u pojedinim predstavama iznimno respektabilan ansambl, a potom na planu koreografskog umijeća, jer je u pojedinim predstavama Papova pokazala talenat, rafinman i dostatnu strogoću pristupa baletnoj materiji da bi polučila, za dosta skromne mogućnosti ansambla, sasvim nepredvidive rezultate sa svojim predstavama!

Izdvojiti ću jednu predstavu Edine Papo. To je Katarina bosanska kraljica, autora glazbe Đela Jusića. Kako sam bio libretistom ovoga baleta, kako sam sudjelovao kao direktor u svim fazama nastanka ove predstave, mogu svjedočiti da je talentovani, do kraja izbrušeni koreografsko-redateljski nerv Edine Papo i njena gotovo stahanovska upornost izvojštila nevjerojatan umjetnički rezultat. To je bila i ostala predstava amblematskog karaktera za cijelu Kuću na Obali, a ne samo za segment Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo!

Međutim, da bi došla do takovog rezultata Edina Papo je napravila niz predstava koje su prethodile Katarini bosanskoj kraljici. Tako će na glazbu Verdija i Rahmanjinova Papova napraviti, a na temeljnoj glazbenoj matrici Bendžamina Britna, iznimno zanimljiv balet Jabuka.

U situaciji u kojoj se nitko normalan ne bi usudio praviti karizmatični naslov baletne umjetnosti, Adamovu Žizelu, Edina Papo kreće u taj pothvat i, što je vrlo zanimljivo, završava ga s iznimnim uspjehom.

Sama činjenica da je balet Katarina bosanska kraljica polučio uspjehe u Sarajevu, brojnim bh. gradovima u kojima je gostovao (na Ohridskom ljetu, u Osijeku…), izgleda da je dao nevjerojatnu snagu, dodatne impulse Edini Papo da se poduhvati pravljenja baleta Simha, prema Samokovlijinom proznom tekstu.

Gradirajući svoje direktorske i koreografsko-redateljske namjere, Edina Papo će u sljedećoj etapi svog koreografskog rada napraviti čudesan diptih Off-off na iznimno poticajnu glazbu Rahmanjinova.

Ovo su tek neke od predstava kojima sam na svoj način i sam kumovao, kao čelni čovjek Kuće na Obali…

Međutim, čitav je niz naslova baletnog repertoara koje su radili drugi koreografi, a koje je smislila i u direktorskom smislu realizirala Edina Papo.

Uostalom, prvu komornu baletnu predstavu u povijesti teatarske umjetnosti u Sarajevu izimaginirala je poetičnim splinom s osjećanjem temeljne dubrovštine Edina Papo kroz balet Dubrovački kantuni (u produkciji Kamernog teatra 55) prema glazbi maestra Đela Jusića na libreto Gradimira Gojera.

Ova samozatajna, nerijetko do nevjerojatnih granica tvrdoglava umjetnica, zasigurno je u povijesti sarajevskog teatra čelična lady kada je u pitanju umjetnost baleta. Sada je posve jasno da je obnova baletne umjetnosti poslije rata u Sarajevu iznesena talentom, marom i upornošću koja graniči sa fanatizmom od strane samo jedne osobe – Edine Papo.

Zato će jedna cijela etapa u egzistiranju ove umjetnosti za koju je, svojedobno, veliki Meša Selimović kazao da ona predstavlja Ili savršenstvo ili promašaj, biti prepoznata isključivo po imenu i djelu Edine Papo!