Avram ili suvremeno shvatanje scenskog jezika

Povezani članci

• EU – Zapadni Balkan: EU pred još jednom historijski pogrešnom i nepravednom odlukom
• David Pettigrew: Uklanjanje riječi “genocid” sa spomenika Stražište je kršenje svake srži instrumenta ljudskih prava
• Ovdje je šupljak najveći pokretač
• Otvaranje izložbe u okviru 33. festivala Sarajevska zima
• Kronika Pozorišnog proleća (prvi dio)
• U utorak u Narodnom pozorištu Mostar velika tribina na temu ‘Napadi na novinare’

Miroslava Avrama upoznao sam za vrijeme studiranja režije na Odsjeku za opću književnost i scenske umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Avram je bio profesor koji je vodio seminarije scenskoga govora. Čak sam sudjelovao u predstavi Jama prema poemi Ivana Gorana Kovačića, koju je iz ispitne vježbe scenskog govora prof. Avram „preveo“ u predstavu snažne, poglavito govorne ekspresije poetskog teatra. Ta predstava koja je bila i dio repertoara renomiranog Kamernog teatra 55 bila je jedno od prvih profesionalnih scenskih eksponiranja cijele generacije budućih nositelja repertoara sarajevskih kazališnih kuća: Nade Đurevske, Ravijojle Jovančić, Riste Bukvića…

Profesor Avram, koji je inače bio i vrlo uspješan direktor Kamernog teatra 55, ostat će upamćen kao dobrodušan i dobroćudan ukazivač  na jezičke propuste, nezgrapnosti u jeziku i izgovoru književnog teksta.

Avram je kod glumaca inzistirao prije svega na čistoći izgovora, na poštovanju tzv. „logičkog akcenta“, u dogovoru sa redateljem i njegovim konceptom, a potom na „dužinama“, koje su, vrlo često, bitno određivale protok dramske radnje an ženeral…

U analima bh. teatra bit će upisana, svakako, i Avramova književna angažiranost, jer je i pišući knjige o scenskom jeziku i govoru ne samo omogućavao studentima da ovladaju jezičkim suštinama dramskog teksta, već su njegove knjige bile instruktivno štivo i redateljima za jezičku prilagodbu dramskih partitura osnovnim konceptualnim stremljenjima režije.

Suvremenost scenskog jezika ipak je ono što je dominantno u promatranju pedagoškog i znanstvenog djela Miroslava Avrama, kao profesora, lektora-praktičara i, posebice, kao vođe pojedinih scenskih projekata.