99 Šantićeve večeri poezije: ZNAK PIJETETA I DUG PREMA ŠANTIĆU

Povezani članci

• SUSRETI ZIJA DIZDAREVIĆ U FOJNICI
• “Inkapsulirana tijela”
• Gajo Petrović: Moć, nasilje i humanost
• Škorino gluho kolo
• Ozren Kebo: Partizanski moral
• Tko je nazvao Angelu Merkel?

U okviru 99. Šantićevih večeri poezije u Vladičinom dvoru otvorena izložba dokumentarne građe autora Zlatka Serdarevića

Pojavom novog rednog broja 99. ispred naziva kulturne manifestacije Šantićeve večeri poezije izazvao je u javnosti sumnju i trebalo je da se desi izložba dokumntarne građe naslovljena „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantića“ autora Zlatka Serdarevića, da se takve sumnje potpuno odagnaju. Naime, ovom postavkom, priređenom u Vladičinom dvoru u Mostaru, a u okviru ovogodišnjih Šantićevih večeri poezije, dokumentirano se potvrđuje da se njihov začetak ubicira u 1920. godinu, od kada počinje kontinuitet manifestacije pod različitim imenima ali u suštini uvijek posvećene imenu ovog pjesničkog barda.

Na prvom panelu izložbe, koja sadržai 22 panela sa 387 faksimila dokumenata među kojima su afiše, programi, pozivnice, plakati, fotografije novinski isječci i ostala građa, uočava se izvještaj objavljen u kalendaru SPKD Prosvjete iz Sarajeva sa obilježavanja pedesete godišnjice rođenja pjesnika. Tu stoji da se godišnjica obilježila u nizu mjesta ali da je najveća održana ipak u Mostaru 3. januara 1920. godine. Program je bio zaista bogat i nakon govora Pere Slijepčevića i izvođenja Šantićevih kompozicija od strane hora Gusla te deklamacija njegovih rima izvedena je Hasanaginica. Na zabavi pod nazivom Šantićevo veče nastupili su pored Gusala salonski orkestar „Hrvatske glazbe“ i tamburaški zbor „Ittihada“. Dakle, na okupu su se našala sva tri mostarska nacionalna društva povezana Šantićevim ugledom. Tom prilikom Grad Mostar dodjelio je Šantiću Srebrni vijenac dok su mu Gusle uručile Počasnu diplomu kao znak zahvalnosti za svekoliki angažman u tom društvu. Iz predstavljenog izvještaja se saznaje da su istim povodom slični kulturni programi održani u Modriči, Čapljini, Bugojnu, Brčkom, Trebinju, Maglaju, Drvaru, Konjicu, Razboju, Ljubuškom, Bosanskom Kobašu, Derventi, Purtačiću, Bosanskoj Dubici i Ilidži, a najavljeni su u Dubrovniku, Splitu, Glamoču, Drvaru, Gacku… Već sljedeće 1921. godine i Zagreb bogatim programom bilježi pola vijeka rođenja pjesnika. Na priredbi je prisutan predstavnik zagrebačke Vlade. Time je počeo kontinuitet obilježavnja imena i djela velikog pjesnika.

U obraćanju na otvaranju izložbe mostarski paroh Radivoje Krulj, predsjednik SPKD Prosvjeta Mostar je između ostalog rekao:

“Autor izložbe Zlatko Serdarević me prosto oduševljava predanošću da prikuplja i sabire građu koja je od izuzetnog značaja za nas, za naš grad Mostar. Upravo, zahvaljujući njemu imamo crno na bijelo, dakle dokumentovano da su ove godine 99. Šantićeve večeri poezije. Pred nama se niže 387 pažljivo odabranih dokumenata, od preko 1000 koliko ih ima ovaj čovjek, kulturni pregalac kome skidam kapu do poda.”

Podsjetio je na programe organizovane u Beogradu 1944. godine, zatim 1945. i dalje preko referentne odnosno jubilarne 1968. godine kada se glamurozno obilježavala 100-godišnjica rođenja pjesnika i dalje do danas. Čak je 1992. godine Udruženje izbjeglih Mostaraca na Šantićevoj večeri priređenoj u Narodnom pozorištu u Užicu, oktobra mjeseca, dodjelilo Književnu nagradu Aleksa Šantić a laureat je bio Stevan Raičković. Dodamo li tome program u Nevesinju 1994. godine stiče se slika o kontinuitetu programa koji su dokumnetovani na panelima.

Izložbu je otvorio mr.sc. Danilo Marić, veoma plodni književnik i čest učesnik Šantićevih večeri poezije. Marić je između ostalog akcentirao: „Održane su mnoge manifestacije o pjesniku Šantiću, održane su u vrijeme desetak društvenih sistema i gotovo svaki put pravljen je vještački miks Šantića i zatečenog sistema. Vrijednost ove Serdarevićeve izložbe, između ostalog je i u činjenici, što je njegov izbor oko Šantića bio isključivo jedan – predstavljanje sadržaja posvećenih Aleksi Šantiću za vrijeme njegovog života i nakon smrti, bez obzira na bilo koji društveni sistem i naziv manifestacije. Ova izložba je istražena i sakupljena građa, koja predstavlja svojevrstan kaledioskop svih kulturnih događaja vezanih za ime Alekse Šantića, a koji su održavani u periodu 99 godina, od 1920. godine do danas. Sa iskustvom čestog učesnika u Šantićevim večerima poezije mogu da kažem da je, u okviru manifestaciaj Šantiću u čast doprinos Serdarevića vrijedan svake pažnje, a ova izložba je vrh te piramide.”

Na kraju se prisutnim obratio autor izložbe Zlatko Serdarević iznoseći svoj stav o uzrocima nastanka ove postavke. Kazao je da ona proističe iz dubokog poštovanja prema pjesniku, posebno prema njegovom moralnom kodeksu i odnosu prema sredini iz koje je ponikao.

„Ova vizuelizirana, istina još uvijek nepotpuna studija, o fluktuaciji, mjestu, obimu i vrsti sadržaja kulturnih programa, priređivanih u počast našem bardu Aleksi Šantiću, nastala višedecenijskim sakupljanjem i obradom pisane građe, referirajući se isključivo na dokumente, na najuvjerljiviji način potvrđuje mnogo dužu tradiciju nego što je to do sada bilo uvriježeno navoditi. Ova izložba, pored ostalog, pokazuje da, bez obzira na sve do sada izdate knjige o Šantićevom liku i djelu, on još uvijek nije u potpunosti istražen. Isto tako može se zaključiti da su svi društveni sistemi, neki sa više razumijevanja a neki mnogo manje, poklanjali pažnju ovom pjesniku i gospodinu u privatnom životu”, istakao je Serdarević.

Organizatori su najavili izdavanje knjige koja bi obuhvatila sav izloženi materijal i time trajno sačuvala prezentiranu dokumentaciju.

Posljednje večeri 99. Šantićevih večeri poezije, u nedelju 28.10.2018. u 19 sati u Vladičinom dvoru biće dodjeljena Književna nagrada Aleksa Šantić, Aleksin šešir i štap, istaknutom hrvatskom pjesniku Luki Paljetku iz Dubrovnika.