Brojne reakcije na smrt akademika Senahida Halilovića: Poznat termin komemoracije i dženaze

Povezani članci

• Tko vas zapravo laže?
• RADE ŠERBEDŽIJA DOBITNIK NAGRADE ZLATNI LOVOROV VIJENAC ZA DOPRINOS UMJETNOSTI TEATRA
• “Partizani prohodu”: Pjesnički trijumf Dragana Markovine
• Da, ali…
• Uzbudljiv kazališni vremeplov
• Priznanje Muslimana i pitanje BiH

Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je u 66. godini u Sarajevu. Komemoracija koju suorganizuju Filozofski fakultet u Sarajevu i Slavistički komitet BiH bit će održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu, u četvrtak 27. aprila u 15 sati. Na komemoraciji će o radu i životu akademika Halilovića govoriti njegovi saradnici i saradnice, akademici, profesorice, studentice. Istog dana, u četvrtak 27. aprila, u 17 sati bit će održana dženaza na Gradskom groblju Bare.

Brojne reakcije na smrt vodećeg bh. lingviste, akademika Senahida Halilovića govore o ogromnom gubitku za akademsku zajednicu i društvo u cjelini.

Direktor Instituta za jezik u Sarajevu, Jasmin Hodžić, izjavio je da će akademik Halilović „ostati upamćen kao jedan od utemeljitelja i vodećih istraživača lingvističke bosnistike“, dok je akademik Esad Duraković izjavio da je akademik Halilović „obilježio postratni period u BiH“, te da „pripada onoj vrsti naučnika koji su u svojoj oblasti obilježili vlastito vrijeme.“

Udruženje nastavnika i profesora BHS jezika i književnosti KS od akademika Halilovića oprostilo se riječima da se radi o „jednom od utemeljivača savremenog bosanskog jezika“, dok ga Memorijalni centar Srebrenica opisuje kao „utemeljitelja bosnistike čije će djelo zauvijek nastaviti da živi kroz nas i buduće generacije naše zemlje“.

U svojoj reakciji, akademik Rešid Hafizović piše: „Nepregledna je rijeka tinte koja je za ovdašnjeg života iscurila iz plemenita pera našeg prijatelja Senahida. Dovoljno je samo spomenuti da je svojim književnim opusom definirao i u povijesne, kulturne i civilizacijske utore ove zemlje i njenih bosanskih građana čvrsto ugnijezdio osovinu bosanskog jezičkog bitka na koju hiserično atakuju naši istočni i zapadni susjedi još od vremena agresije na Bosnu i sve do današnjeg dana, pa da ova zemlja i njeni građani budu privedeni svijesti o tome kakav neprežaljeni gubitak su doživjeli sa odlaskom na bolji svijet ovog viteza mudrosti i znanja. Ako ikada toj svijesti privedeni budu, znati će ga dostojno i ožaliti i s bespremačnim poštovanjem se uvijek odnositi prema njegovoj kulturnoj ostavštini.“

Akademik Senahid Halilović objavio je tokom četiri decenije duge naučne karijere 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

Njegova najpoznatija djela su knjige Bosanski jezik, Pravopis bosanskoga jezika, Gramatika bosanskoga jezika, Rječnik bosanskoga jezika. Ovim knjigama i svojim cjelokupnim višedecenijskim djelovanjem akademik Halilović dao je presudan i prekretan doprinos razvoju bosnistike i standardizaciji bosanskoga jezika.