PREDOPERNI PERIOD

Povezani članci

• Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?
• Omer Berbić: Broj mladih na ministarskim pozicijama ide u prilog njihovom odlasku iz zemlje
• Navodi o nemaru sarajevskih ljekara čekaju u Tužilaštvu
• SAD traži odlučnost od političara BiH
• HNK Mostar dio prestižnog Festivala “Miroslav Krleža” u Zagrebu
• Vektorsko crtanje sramote

 Kako su komšije pomagale razvoj muzičko-scenskih disciplina u Sarajevu

U predopernom periodu (mislim na organizirano djelovanje teatarskog ustroja) glazbeni život u Bosni i Hercegovini odvijao se kroz povremena organiziranja izvedbi tzv. komada s pjevanjem. Druga, pak, komponenta odvijanja glazbeno scenske djelatnosti bila su gostovanja opernih kuća iz regiona. Izvedbama opernih djela u nedostatku domaće operne kuće prostor toga glazbeno-scenskog žanra popunjavala su gostovanja osiječkih, zagrebačkih, beogradskih, ljubljanskih i bečkih glazbenika, zborista i opernih solista. Prvo takvo gostovanje u kulturnim analima bilježi se 3. 6. 1922. kada je u Sarajevu osiječka Opera izvela operu Porin.

Potom od 22. 6. iste godine osiječki operni umjetnici izvode serijal predstava: tri izvedbe Porina, potom Tri djevojčice, Mrtve oči, Poljačka krv, Kavalerija Rustikana, Paljači, Nikola Šubić Zrinjski, Hanica, Pokladna vila, Pikova dama, Rigoleto, Baron Ciganin, Toska, Travijata, Minjon, Madam Baterflaj, Evgenije Onjegin.

I zagrebački umjetnici nisu izostali na sarajevskoj pozornici, tako da njihov serijal opera slijedi u maju 1924.  izvedbama Prodane nevjeste, Rigoleta, Toske, Nikole Šubića Zrinjskog, Paljačija, Hasanaginice, Boema, Aide i Travijate. Zagrepčani su gostovali i u maju 1933. s predstavama Morana, Seviljski brijač, Jevrejka, Krabuljni ples, Madam Baterflaj i Karmen.

Beogradska je, pak, Opera Sarajlije počastila svojim gostovanjem u maju 1925., predstavama Pikova dama, Jevrejka, Manon, Minjon, Trubadur i Karmen, a u maju 1937. bilježe se gostovanja predstava Soroćinski sajam, Trubadur, Otelo, Bal pod maskama, U dolini, Figarov pir, Ero s onog svijeta i Seviljski brijač.

Dakle, i u predopernom periodu operne izvedbe nisu zaobišle kulturni ambijent Sarajeva, koje će tek po okončanju Drugog svjetskog rata dobiti svoju opernu kuću.