U BiH počinje prevođenje literature namijenjene akademskoj i aktivističkoj zajednici
Povezani članci
U Bosni i Hercegovini počinje prevođenje i objavljivanja stručne literature namijenjene akademskoj i aktivističkoj zajednici, a posvećene borbi protiv desničarskog populizma, religijske i etno-nacionalne radikalizacije i nasilnog ekstremizma.
Zbog potrebe da se globalno važne teme učine dodatno dostupnim bosanskohercegovačkoj akademskoj zajednici i aktivističkom sektoru, u narednih šest mjeseci u Bosni i Hercegovini biće prevedeno, objavljeno, predstavljeno i besplatno distribuirano pet stručnih knjiga čije se teme odnose na radikalizaciju, etno-nacionalizam, desničarski populizam, nasilni ekstremizam, te s njima povezane fenomene.
Dostupnosti stručne literature u bhs prevodu o etno-nacionalizmu i njegovoj radikalizaciji svakako prethodi saradnja sa predstavnicima akademske zajednice u namjeri da se na bosanskohercegovačkim univerzitetima napravi plan kako bi se prevedena literatura mogla koristiti u nastavi, odnosno biti dio nastavnih planova i programa. Za očekivati je da bi ova literatura bila i stimulacija većem broju lokalnih istraživanja na ove teme, te jačanju kritičkog mišljenja o ovim temama i društvenoj stvarnosti.
Uskoro će akademskoj i aktivističkoj zajednici biti dostupna knjiga u prevodu na naš jezik pod nazivom The Politics of Fear. What Right-Wing Populist Discourses Mean (Sage Publishing, London, 2015), autorice Ruth Wodak, u kojoj se istražuje mikropolitika desničarskih populističkih stranaka. Ova knjiga daje važan doprinos razumijevanju različitih diskursa (medijskih, virtuelne komunikacije, političkih govora) unutar krajnjeg desnog populizma, približava nam načine njihove realizacije i posljedice koje mogu proizvesti. Wodak u svom djelu navodi primjere nacionalističke, ksenofobične, rasističke i antisemitske retorike koja se u javnom diskursu normalizuje.
Druga knjiga izvornog naziva Headlines of Nation, Subtexts of Class. Working Class Populism and the Return of the Repressed in Neoliberal Europe (Berghahn Books, New York/Oxford, 2011) koju su uredili Don Kalb i Gábor Halmai istražuje porast nacionalizma u Evropi kroz klasnu prizmu. Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja u ovom djelu je zašto radnička klasa u Evropi sve više glasova na izborima daje krajnje desnim populističkim strankama. Knjiga se sastoji od različitih studija nastalih u zapadnoj i istočnoj Evropi, uključujući Srbiju, Rumuniju, Mađarsku, Italiju i Austriju. S obzirom na to da je klasna prizma premalo zastupljena i gotovo da ne postoji u tematiziranju etnonacionalizma u Bosni i Hercegovini, ova knjiga može dati informacije i pomoći ozbiljnijim istraživanjima u ovoj oblasti.
Treća knjiga Globalization and Militarism. Feminists Make the Link (Rowman & Littlefield Publishers, Lanham, 2016 [2007]) koju je napisala Cynthia Enloe posvećena je neraskidivoj vezi između militarizma i patrijarhata. Baveći se poznatim događajima širom svijeta i svakodnevnim „malim“ situacijama kroz rodnu prizmu, autorica dekonsturiše pojmove globalizacije i militarizma u svim oblicima, otkrivajući potpuno nove dimenzije u odnosu na način na koji im se obično pristupa. S obzirom na zajedničku logiku u njihovoj pozadini Enloe nudi smjernice za promjene.
Knjiga (četvrta) pod nazivom Les enfants du chaos. Essai sur le temps des martyrs (Editions La Découverte, Paris, 2016), francuskog antropologa Alain Berthoa, predstavlja kolekciju ličnih refleksija na odnos sveprisutnog nasilja širom svijeta, s jedne strane i na globalni osjećaj neizvjesnosti, iščezavanja politike (shvaćene kao ono što je potentno, utopijski projekt), što ostavlja prazninu u ljudskoj potrebi za predviđanjem, nadom i vizijom budućnosti. Posljedice ovoga posebno su pogubne za mlade ljude. Iako je francuska javnost ona kojoj se autor obraća, knjiga bi se mogla tumačiti i kao svojevrsni poziv traženju uzroka radikalizacije unutar vlastitog društva.
Konačno, peta knjiga pod nazivom Democracy’s Paradox. Populism and its Contemporary Crisis (Berghahn Books, New York/Oxford, 2019), koju su uredili Bruce Kapferer and Dimitrios Theodossopoulos tematizira populizam kao onaj koji je svojstven (integralan) demokratskim procesima, ne tako nov fenomen, i kao onaj koji se treba gledati unutar specifičnog društveno-istorijskog konteksta. Kroz studije Argentine, Brazila, Australije, Španije i Grčke, autorice i autori analiziraju težnje populističkih partija u tim zemljama u jednoj istorijskoj perspektivi, te pokušavaju dokučiti da li, pored negativnih (isključivačkih efekata), populizam može proizvesti i neke emancipatorske efekte – prema društvenoj jednakosti. Stavovi prema ovom pitanju su različiti.
Osim objavljivanja knjiga planirane su promocije i razgovori o temama zastupljenim u knjigama u univerzitetskim bosanskohercegovačkim centrima te obezbjeđivanje besplatne distribucije prevedene literature a u namjeri da se poveća svijest o međunarodnim perspektivama vezanim za radikalizaciju i nasilni ekstremizam među studentima/cama, predstavnicima/ama akademske zajednice, aktivistima/cama i šire javnosti u Bosni i Hercegovini.
Provođenje ove značajne aktivnosti realizuje Udruženje Mreža za izgradnju mira (ujedno i izdavač ovih publikacija) u saradnji sa Mirovnom akademijom. Projekt je finansiran od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a implementacija će biti podržana od strane Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.