Promocija knjige pjesama Almina Kaplana “Mostarska zbirka” u Sarajevu

Povezani članci

• Marko Vešović poručio reisu Ceriću: Mustafa i ja sam islamofob
• Salko Šarić: Šta je cilj izmišljotine sadašnjih organizatora Šantićevih večeri poezije?
• Ismet Smajlović: Novokomponovana „zanimanja“
• Akademski folklorni ansambl gostovao u Izmiru
• „Bella Ciao” – pesma koja spaja ljubav, pirinčana polja, partizanske šume i 2020. godinu
• Potvrđeni konačni rezultati izbora u Mostaru

Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono organizira promociju nove knjige pjesama Almina Kaplana, „Mostarska zbirka“ koja će se održati u Galeriji Zvono (Obala Maka Dizdara 10)  u Sarajevu, u subotu 23. septembra 2017. godine u 19 sati.

Promotori i moderatori će biti pisci Asmir Kujović i Amila Kahrović Posavljak.

Almin Kaplan rođen je 1985. godine u Stocu. Kao mlad pjesnik dobio je dvije značajne književne nagrade za poeziju – 2009. godine Mak Dizdar, koja se dodjeljuje na Manifestaciji „Slovo Gorčina“ u Stocu i nagrade „Risto Ratković“ koja se dodjeljuje na Ratkovićevim večerima poezije u Bijelom Polju, (Crna Gora, 2012). Autor je zbirki pjesama „Biberove kćeri”, „Čekajući koncert roga” i „Ospice”. „Mostarska zbirka“ je Kaplanova poezija u punini zrelosti. O tome koliko je velika i značajna svjedoči Semezdin Mehmedinović koji je rekao: „Mostarska zbirka naslovom se referira na jednu pjesničku knjigu objavljenu prije više od trideset godina, zove se Sarajevska zbirka, a njezin je autor Abdulah Sidran. Ove su dvije zbirke prilično različite, jedina je referencijalna točka grad: ono što je Sidranu Sarajevo, to je Kaplanu Mostar. Sidranovo Sarajevo je grad prošlosti, a Kaplanov Mostar je ovaj sadašnji, ovaj od danas… Naime, veliki je broj pjesnika u svijetu (čak i izvrsnih!) koji nemaju punu svijest o svome glasu i zbog toga često prelaze iz jednog registra u drugi, iz onog koji im je prirodan u neki drugi koji im je stran, pa zbog tog tada izgledaju lažno ili neprirodno. Almin Kaplan je izrazito svoj! Ja koji pamtim ono vrijeme, sjećam se da je objavljivanje Sidranove Sarajevske zbirke bilo važan događaj u državi koje više nema, ali i u epohi koja je pokazivala znatno veću naklonost prema književnosti. Jednako tako – možda i više! – objavljivanje knjige Mostarska zbirka prvorazredni je kulturni događaj.”

Miljenko Jergović je o Mostarskoj zbirci napisao: „Teško je znati ili pretpostaviti čija će sutra biti književnost ovoga i ovih jezika, tko će objavljivati knjige i time ih činiti svojim, tko će ih čitati i time ih još više činiti svojim, ali je sigurno da će u toj književnosti Almin Kaplan biti važno ime, da će preusmjeravati njezine tokove, da će biti veliki pisac jednoga budućeg čitateljstva. Ali sve to čega će jednom biti postoji već i sad, u Mostarskoj zbirci, u njezinoj unutrašnjoj ostvarenosti, u silnoj ambiciji da se portretira izlomljeno lice jednoga grada i da se, makar i u knjizi, prikaže jedinstveni, cjeloviti Mostar, ali postoji to i u suštinskom gubitništvu, u autsajderskoj naravi Kaplanova pjesničkog pokušaja. On nastupa kao ničiji pjesnik koji ni za koga stvara nestvorivi svijet jednog Mostara. Stvara ga od slika i od situacija, dramskih minijatura, koje u čitateljevu iskustvu nalaze estetski korelativ, na kojem onda zasnivaju svoju ljepotu i neku tužnu i bolnu uzaludnost.”