ENG
Promocija knjige “Porodica Kurt iz Mostara, rodoslov i historija” u Mostaru
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Promocija knjige Porodica Kurt iz Mostara, historija i rodoslov održati će se u sklopu Mostarskog ljeta, 3. jula 2017. godine u Centru za kulturu, ul. Rade Bitange 13, Mostar sa početkom u 20.00 sati.
O knjizi će govoriti:
– dr. Ibrahim Kajan, publicista i književnik
– dr. sc. Faruk Taslidža, šef odsjeka Historija na fakultetu Humanističkih nauka univerziteta „Džemal Bijedić“
– dr. sc. Lejla Žujo-Marić, šef odsjeka Bosanski jezik na fakultetu Humanističkih nauka univerziteta „Džemal Bijedić“
– Ahmet Kurt, autor knjige
Promociju će pratiti prigodan muzički program.
Knjiga je, prošle, 2016. godine, napravljena u dva virtuelna formata (PDF i EPUB) i postavljena na najvažnije svjetske portale i baze za traženje i preuzimanje e-knjiga. Poslije ispunjavanja strogih uslova knjiga je dostupna u 51 zemlji korisnicima Appleovih pametnih telefona i tableta, otvoriti https://itunes.apple.com/us/book/porodica-kurt-iz-mostara-historija/id1126157728?mt=11.
Takođe se može preuzeti na:
https://www.smashwords.com/books/view/644124,
https://www.scribd.com/book/316283182/Porodica-Kurt-iz-Mostara-historija-i-rodoslov,
http://www.barnesandnoble.com/w/porodica-kurt-iz-mostara-historija-i-rodoslov-ahmet-
kurt/1123955489?ean=2940153085456,
http://www.barnesandnoble.com/w/porodica-kurt-iz-mostara-historija-i-rodoslov-ahmet-
kurt/1123955489?ean=2940153085456,
https://www.kobo.com/ww/en/ebook/porodica-kurt-iz-mostara-historija-i-rodoslov,
kao i na OverDrive, virtualnoj bazi za e-knjige, koju koristi 20.000 svjetskih biblioteka,
https://www.overdrive.com/media/2820735/porodica-kurt-iz-mostara-historija-i-rodoslov
Zahvaljujući tome da je knjiga dostupna čitaocima u virtuelnom formatu, do sada je preuzeta više od 400 puta. Cilj rada je da knjige sa historijskom tematikom budu lako dostupne mlađoj publici, te da se poveća interesovanje za istraživanje vlastitih korijena i historije.
Knjiga je urađena u dvije verzije – javna i porodična. U porodičnoj verziji rodoslovi su sa svim imenima potomaka i drugim podacima koji nisu od interesa za opću publiku.
Cilj ove knjige nije da promoviše porodične predaje kakvih kao i u drugim porodicama ne manjka ni kod Kurta, nego da usmenoj historiji suprotstavi činjenice iz dostupnih dokumenata i arhiva.
Pobrojane su porodice u koje su se udavale kćerke Kurta. Obrađen je i tadašnji položaj žene i zakonski okvir koji je utjecao na njihove živote.
U knjizi su u najkraćim crtama opisane političke i društvene prilike u kojima su živjeli naši preci u zadnjih četiri stotine godine, tako da se knjiga može posmatrati kao neka vrsta formulara, gdje svaka porodica, tamo gdje su opisani članovi porodice Kurt, može umetnuti sudbinu svojih članova. Sudbina porodice Kurt po mnogo čemu podsjeća na sudbinu cijelog bošnjačkog naroda.
Na kraju knjige je više interesantnih priloga. Naprimjer, spisak svih Bošnjaka koji su 1939. godine imali fakultetsko obrazovanje među kojima je i šest Kurta, te rezultati genetskog porijekla pisca knjige, Ahmeta Kurta.
Dvadesetak potomaka porodice Kurt, poslije agresije srpskih i hrvatskih snaga na Bosnu i Hercegovinu, bilo je prinuđeno napustiti svoje domove. Tako 1992. godine iz Banja Luke pod pritiskom Karadžićevih snaga odlaze unuci Muhameda Šefketa Kurta koji je 1942. godine na badnje veče 6. januara kao tuzlanski muftija spasio hiljade nedužnih Srba od sigurne smrti.
Iz knjige o nekoliko članova ove porodice:
Hadži Ahmet Kurt, alemdar (1810-1895) je omogućio izgradnju Franjevačkog samostana i crkve na Širokom Brijegu, prodavši svoje imanje 1845. godine, takođe sudionik burnih događaja prilikom ulaska austrougarske vojske u Mostar – vidjeti stranu 49. knjige.
Dvojica hadži Ahmetovih sinova, kao najbolji đaci, Fadil i Muhamed, upućeni su na školovanje u Istanbul gdje su studirali islamske nauke nekoliko godina. Fadilu (1845-1893) je 19. rebiu-l-ahira 1294 (1877) idžazetnamu iz racionalnih i tradicionalnih izdao Muhammad Amin ibn Utman al- Batumi. Po povratku sa studija postavljen je za muderisa na medresi Mehmed-paše Kukavice u Travniku na kojoj je predavao sve vjerske predmete. Drugi sin Muhamed (1850-1940) u Istanbulu je slušao predavanja istaknutih alima, podvrgao se strogom ispitu i dobio »ruus« titulu. Tamo je položio i dobio diplomu na »kiraeti seb’u« i postao kurra hafiz. Pred okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine vratio se u Mostar i stupio na dužnost u Roznamedži Ibrahim efendijinu medresu gdje je kao muderis predavao razne predmete iz islamistike sve do 1924. godine kada je ova medresa zatvorena.
Fadilov sin, Muhamed Šefket Kurt (1879-1963), 1908. godine postavljen je za imama i hatiba hadži Ali-begove džamije i muderisa njegove medrese u Travniku. Šefket je 1914. godine odselio u Banja Luku gdje je postavljen na mjesto muftije, a kasnije je istu dužnost obavljao u Tuzli. Zahvaljujući njegovom zalaganju za pravoslavni Božić 1942. godine spriječen je pokolj tuzlanskih Srba, vidjeti od strane 73.
Husnija Kurt (1900-1959), profesor na Mostarskoj gimnaziji, sin hadži hafiza Muhameda, bio je sudionik stvaranja nove Jugoslavije 1943. godine, te član predsjedništva AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a.
Muhamed Kurt (1875-1943) bio je prvi profesionalni glumac iz Mostara u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu – vidjeti stranu 90 knjige.
Mehmed Dželaluddin Kurt (1876-1944) bio je skupa sa svojim sugrađaninom Osmanom Nurijem Hadžićem jedan od dvojice prvih muslimana/Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine koji su se upisali na Zagrebački pravni fakultet 1893. godine. Izdao je zbirku od 88 ženskih muslimanskih pjesama koje je čuo od svoje majke Nazife, kćerke hadži Mehmed-age Selimhodžića iz Mostara. Majka Nazifa je opet te pjesme naučila od svoje nene koja ju je odgojila. Ova zbirka pjesama nalazi se u mnogim svjetskim bibliotekama i nezaobilazna je literatura pri pisanju naučnih radova koji se bave istraživanjem bošnjačkog narodnog stvaralaštva i sevdalinke. Trenutno na Google Books može se pronaći 24 naučna rada u kojima se pominje ova knjiga. Vidjeti od strane 93 knjige.
Autor/ica 👤tačno.net
