Genocid u Srebrenici: Nad bošnjacima nije moguće izvršiti genocid

Povezani članci

• Anela Tiro: Zajedno možemo promijeniti ovu zemlju
• Amela Topuz Bajraktarević: Kultura sjećanja je etički imperativ naše generacije
• Amer Obradović: “Etničke poglavice upravljaju a mi smo samo slučajni prolaznici”
• Nijemci protiv fašizma
• Ante Jurić Marjanović: Edukacija ne mobilizacija
• Sanjin Šahmanović: Jedini spas za medije je profesionalizam

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko 23.07. 2021. godine, donio je odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Dopunom Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine će se svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također će se onaj ko kazneno djelo izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniti kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

Ako je kazneno djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Za dodjelu priznanja, nagrada, bilo kakvog podsjetnika ili privilegije ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, predviđena je kazna zatvora od najmanje tri godine.

Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Zakon  je stupio  na snagu osam dana od dana objave na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i  jedan dan od dana objave u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine’.

Juli je mjesec kada uobičajno imamo najveći broj nagiranja genocida.

11. jula se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici. Predložena je Odluka o proglašenju 11. jula Danom žalosti u cijeloj BiH, a ista je odbačena glasom trojice ministara iz reda srpskog naroda i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Zorana Tegeltije. Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH, poručila je sljedeće:

„Tražimo od nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ih pozove na krivičnu odgovornost zbog negiranja genocida u svrhu širenja mržnje. Također, tražim ostavku predsjedavajućeg Tegeltije i ministara Košarca, Mitrovića i Lučića zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Vijeća ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici.“

Skandalozna je bila i izjava Dritana Abazovića, premijera Crne Gore, tokom svog obraćanja na komemoraciji u Potočarima. Podsjećamo na njegovu izjavu koja je izazvala brojne reakcije:

„Mi prošlost ne možemo da promjenimo, možemo budućnost i na nama je da izaberemo da li da živimo u balkanskoj međi ili pogledamo istini u oči, pružimo poršku porodici žrtava i da nas ovi nišani podsjete na genocid nad nevinim žrtvama, ne nad Bošnjacima već nad ljudima. Nisu ga počinile vojske nego politike – politike zla, smrti i prevara. Zato treba da mijenjamo stvarnost, pogledamo jedni druge u oči.”

Radovan  Kovačević, savjetnik  člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika nastavio je negirati genocid.

“U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici jer ni na koji način se ne može porediti sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kakav se dogodio u Jadovnu i na mnogim drugim stratištima, ne može se porediti sa zločinom genocida, odnosno holokausta, nad jevrejskim narodom, niti genocidom koju su Turci, koji je Turska sprovela nad Armenima”, naveo je Kovačević gostujući u jednoj od emisija na FTV 6.septembra.

Čak štaviše, prije 12h je prenešena njegova izjava po tom pitanju na RTRS-u:

„Nemam nijedan razlog da se plašim, jer nisam prekršio zakon!”

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine koje je već jednom odbilo poduzeti istragu protiv Kovačevića, opet je ostalo nijemo ignorišući medije i javnost.