OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE: Šta bh. pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?

Povezani članci

• SDA kadrovi: Alden Kajtaz prvi čovjek ministarstva obrazovanja zaposlen na osnovu krivotvorene dokumentacije
• Povlašteni ili srećni dobavljač medicinske opreme za zdravstvo Srpske
• USPJESI ISTRAŽIVAČKIH NOVINARA: Hapšenja, smjene i zatvorske kazne
• Otvaranje rudnika litijuma u Srbiji ugrozilo bi i ekosistem BiH, ali nadležni za to ne mare
• Istraga je kanalisana da bi se zaštitila lopovska banda koja vlada državom
• Zbog zloupotreba osuđen direktor u „Autoputevima RS“, da li ostaje na funkciji?

Nakon prikazivanja filma održana je diskusija na temu “Šta bh. pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?. Učesnici diskusije bili su: Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal/autor filma, Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA-e, i Eldin Karić, direktor CRMA/urednik online magazina Žurnal.

Udruženje Centar za razvoj medija i analize obilježilo je 9. decembar, Međunarodni dan borbe protiv korupcije, premijerom filma „Crna lista“.

Dokumentarni film „Crna lista“ objašnjava razloge zašto su pojedini bosanskohercegovački zvaničnici, nosioci funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, javnim preduzećima, potom osobe iz pravosuđa te privatnih firmi dospjele na listu sankcionisanih od Ministarstva trezora Sjedinjenih Američkih Država.

Težište priče su koruptivne radnje sankcionisanih osoba i druge zloupotrebe funkcija koje obavljaju. Film problematizira pitanje: Zašto nisu i da li će nadležna tužilaštva dosljednije istraživati sve navode o njihovim nezakonitostima?

Film tretira pozadinu djelovanja do trenutka sankcionisanja trenutnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, premijera Federacije BiH Fadila Novalića, predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare, delegata u Domu naroda Parlamenta BiH Asima Sarajlića, bivšeg predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milana Tegeltije, tužioce Tužilaštva BiH Gordane Tadić i Dijane Kajmaković, ministra zdravlja Republike Srpske Alena Šeranića, osnivača Pokreta demokratske akcije Mirsada Kukića te Slobodana Stankovića, vlasnika firme „Integral Laktaši“.

Nakon prikazivanja filma održana je diskusija na temu “Šta BiH pravosuđe može uraditi na procesuiranju korumpiranih aktera?. Učesnici diskusije bili su: Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal/autor filma, Mirsad Bajraktarević, bivši zamjenik načelnika krim-istražnog odjela SIPA-e, i Eldin Karić, direktor CRMA/urednik online magazina Žurnal.

Ono što se u čitavom normalnom svijetu zove stavljanje na „Crnu listu“ Sjedinjenih Američkih Država zbog korupcije i zaustavljanja demokratskih procesa, U Bosni i Hercegovini je preporuka za političko i svako drugo napredovanje, rekao je Eldin Karić, direktor Udruženja CRMA i urednik online magazina Žurnal:

-Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon stavljanja na američku Crnu listu postao je predsjednik Republike Srpske, Marinko Čavara postao je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, Fadil Novalić osvojio mandat u Parlamentarnoj skupštini Federacije Bosne i Hercegovine, Alen Šeranić u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Dodiku blizak biznismen Slobodan Stanković za petnaest godina saradnje sa institucijama, uglavnom u Republici Srpskoj, ostvario je promet od skoro dvije milijarde konvertibilnih maraka i dan danas njegove firme dobijaju javni novac, Alternativna televizija, bez ikakve reakcije Regulatorne agencije, neometano radi i od momenta stavljanja na Crnu listu Sjedinjenih Američkih Država od javnog sektora prihodovala preko 600 hiljada KM…

Stavljanjem na crnu listu političari i njima bliski tajkuni samo profitiraju, upozorio je. Niti jedna politička stranka nije sankcionisala bilo kojeg političara koji se našao na crnoj listi:

– Lideri njihovih političkih partija uglavnom te odluke tumače kao napad na pripadnike ovog ili onog naroda ili kao miješanje u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini. Na taj način šalju poruku svojim članovima da neometano nastave sa svojim antidemokratskim i korupcijskim aktivnostima jer će njihovi nalogodavci, odnosno politički lideri stajati iza njih. U svrhu toga stvara se antizapadna histerija, borci protiv korupcije su plaćenici i izdajnici, a prijatelji i saveznici se traže u diktatorskim režimima.

Autor filma Amarildo Gutić tokom diskusije naveo je da godinama unazad pamti mnogo toga što se dešavalo sa pojedinim akterima i u pravosuđu:

–Bio sam u situaciji da vidim optužnice za neke visoke zvaničnike spremne, uz potvrdu da će biti potvrđeno. Ali to se nije dogodilo, prebačene su na druge nivoe i vremenom nestale iz akata tužilaštva i njihovog pamćenja, a akteri su i danas tu gdje su bili ranije.

Govoreći o filmu koji je prikazan prije diskusije, Mirsad Bajraktarević, naveo je da svaki građanin BiH ima svoju crnu listu, a da bi se iz tih crnih listi lako mogla napraviti zajednička, i to mnogo šira. Podsjećajući na lošu globalnu pozicioniranost BiH u kontekstu borbe protiv korupcije, zatim nizak životni standard grašana BiH, ogromna poreska dugovanja, visoku stopu nezaposlenosti, niske prosječne plaće, koje pokrivaju tek 38 posto troškova života porodice, rekao je da stanje sa crnim listama zahtijeva hitnu reakciju pravosuđa:

–Oni imaju jednu famoznu sintagmu: formirali predmet, i to svi tužioci koriste. Šta to uopšte znači? Pa čim dođe prijava tad je predmet formiran, došao je i dobio svoj broj i upućen tužiocu. Reakcija tužilaštva svih nivoa mora biti promptna, s obzirom na broj policijskih agencija i tužilaštvaa, način koordinacije je više rivalski nego saradnički. 

Potrebno je formirati ad hoc timove u okviru tužilaštva, koji će uključivati pripadnike i drugih agencija, i koji će imati nadležnog tužioca i njemu polagati račun. Sve ostalo je toliko šuplje, toliko predmet bude devastiran da u određenom trenutku tužilac ne može objektivno podići optužnicu. 

Bajraktarević je podsjetio da Zakonom o krivičnom postupku nije utvrđen rok za donošenje odluke o vođenju ili nevođenju istrage:

–Lično sam imao predmeta gdje tužilac donosi odluku nakon 19 godina i uglavnmm se radi o visokopozicioniranim osobama. Zakonska mogućnost postoji da tužioci ne rade formirane predmete već da odlažu donošenje odluke do boljeg vremena kad javost ne bude tražila procesuiranje. Tužioci su prebukirani i to je veliki problem. Svakom tužilaštvu nedostaje i da prilikom istrage uradi analizu, da procijeni prihod i koristi, troškove i gubitke tog predmeta. Nekada tužilac potroši ogromne novce, a u maratonskom postupku izgubi. Tužiocima su dati bjanko čekovi za javni novac, on bukvalno raspolaže javnim novcem bez ikakve autorizacije. Glavnim tužiocima nedostaje da prilikom podizanja optužnice prave procjenu uspjeha te optužnice. 

Premijeri filma i diskusiji prisustvovali su predstavnici stranih ambasada, nevladinih organizacija, novinari, profesori i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Dokumentarni film „Crna lista“ 9. decembra tačno u podne objavljen je na stranici Online magazina Žurnal.

žurnal.info