Kako je Federacija branila Neretvu: Ministarstvo turizma u mandatu Edite Đapo uništilo dokumentaciju o HE Ulog

Povezani članci

• SAP SAGA S POZNATIM KRAJEM: Elektroprivreda BiH ipak dala posao Prointeru
• Političari u Hercegovini grade stotine solarnih elektrana bez koncesije
• Polovan kombi po cijeni novog i kongresna dvorana koja se pretvorila u Lovački dom.
• NOVINARSKA NAGRADA: Amil Dučić je autor najboljeg istraživanja o korupciji!
• Kriminal IZ u Banjaluci težak gotovo 50 miliona KM?!
• Grad Banjaluka dao ugovor neposrednom pogodbom novootvorenoj agenciji

foto: ACT

HE Ulog gradi kompanija Vuka Hamovića EFT Group. Hamović je vlasnik EFT Rite Stanari. Samo od prvog decembra 2022. do polovine 2023. Elektroprivreda BiH platila je skoro 47 miliona KM za ugalj nabavljen od EFT Stanari.

Piše: Branka Mrkić

Hidroelektrana Ulog koja se gradi kod Kalinovika u Republici Srpskoj imat će negativan uticaj uglavnom na Federaciju BiH, o čemu smo pisali u prethodnim tekstovima. Prije analize potpuno zakašnjele reakcije federalnih institucija na ovu činjenicu, skandalozan podatak: Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u mandatu ministrice Edite Đapo (SBB) uništilo dokumentaciju u vezi sa ovim predmetom, klasifikujući je kao „bezvrijednu registraturnu građu“!

To se jasno vidi iz odgovora ovog ministarstva koje je 2020. uputilo Federalnom ministarstvu poljoprivrede nakon zastupničke inicijative u Federalnom parlamentu:

– U periodu od 1.3. do 12.3.2019. godine Federalno ministarstvo okoliša i turizma je formiralo povjerenstvo za otpis arhivske građe sa zadatkom da izvrši popis bezvrijedne registraturne građe sukladno Listi kategorije građe sa rokovima čuvanja od 2.12.2011. Kako ste tražili dokumentaciju u svezi realizacije projekta HE Ulog… iz naprijed navedenih razloga ne raspolažemo sa traženom dokumentacijom – navodi se u odgovoru.

Krajem oktobra ove godine Vlada Federacije BiH usvojila je i Vijeću ministara BiH uputila informaciju u vezi sa izgradnjom hidroelektrane Ulog, kojom se nastoji zaštititi interes Federacije BiH od posljedica izgradnje HE Ulog i sedam malih hidroelektrana, koji čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva. Gradi se na seizmički nesigurnom tlu i nizvodno bi, sve do Konjica, mogla prouzrokovati pravu katastrofu.

U tom kontekstu, s obzirom na propuštene prilike za spas Neretve i obustavu izgradnje HE Ulog, aktivisti smatraju da bi upravo neka vrsta kompromisa (ili čak uslovljavanja) sa EFT mogao biti alat u rukama Federalne vlade da se zaustavi uništavanje rijeke i okoliša.

Jedanaestog novembra u Konjicu je zakazan protest za spas Neretve.

Vrijeme za reagovanje bilo je još 2009. godine, kada je započeo proces izdavanja dozvola, kaže za Žurnal Amir Variščić iz Udruženja Zeleni Neretva. Javna rasprava održana je 2010., a prva dozvola izdata 2011. godine. Javnoj raspravi nisu prisustvovali iz federalnih ministarstava.

– Problem je što je tada propuštena šansa – kaže Variščić.

Udruženje Zeleni Neretva godinama upozorava na negativan uticaj koji će uslijediti, a još 2021. su u svom saopštenju naveli:

– Tehnička izvedba, hidrološka situacija, te ekonomska održivost nesporno ukazuju na činjenicu da će u periodu malih voda (min. 3 do 4 mjeseca) HE Ulog raditi kao vršna elektrana što će rezultirati enormno visokim dnevnim oscilacijama nizvodnog vodotoka Neretve. Ne postoje nikakve tehničke prepreke da do toga ne dođe izuzev tvrdnji iz EFT Grupe da će HE Ulog raditi u protočnom režimu.

Inicijativu Vlade Federacije s kraja oktobra aktivista Robert Oroz posmatra kao klasično skidanje odgovornosti i kaže kako sumnja da će biti zatražena odgovornost za dosadašnje propuste:

– Za ovo što se dogodilo neko mora biti odgovoran, za ove propuste u proceduri izdavanja dozvola i izgradnje. Ali pitanje je da li neko sada ima hrabrosti da to zaustavi jer je u igri jako mnogo novca.

Naši sagovornici upozoravaju da će pokretanje HE Ulog značiti opasnost i za raftere i ribolovce, te probleme nizvodno do Konjica.

Okolinska dozvola za HE Ulog obnovljena je u maju 2021. godine, a rješenje o tome federalnim institucijama dostavljeno je na zahtjev Udruženja Zeleni Neretva Konjic, koje je pratilo cijeli proces i upozoravalo institucije i javnost na ono što slijedi.
Sa tim informacijama upoznato je i Međuentitetsko tijelo za zaštitu životne sredine, koje je u svojm izvještaju za 2021. uredno zabilježilo da je razmatralo informacije u vezi sa Ulogom. Ali bez konkretnih poteza. U ovo tijelo imenovano je osam osoba od kojih su četiri bile iz federalnih institucija – dvije iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, jedna iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH i jedna iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
A Zakon o zaštiti okoliša je, upozorava Amir Variščić, samo da se htio iskoristiti, sasvim jasan:

-Kada se zna da će projekat imati uticaj na okoliš drugog entiteta potrebno je da nosilac izrade Studije o uticaju na okoliš izradi i posebno poglavlje o mogućim uticajima na okoliš drugog entiteta.

Osim toga, član 70 jasno navodi da ukoliko rad nekog pogona može izazvati značajne negativne posljedice na području druge države ili entiteta moraju se uključiti i instiucije tog entiteta a stanovništvo informisati i dobiti mogućnost dada svoj komentar.
Podsjetimon navode iz upozorenje koje je profesor Muriz Spahić/Udruženje geografa u BiH poslalo još 2021. Naveli su da projekat datira još iz vremena postojanja bivše države, ali da je odložen zbog nedostataka neophodnih tektonskih, geoloških i hidrogeoloških istraživanja, te da predstavlja seizmičku opasnost za postojanost HE:

– Posljedice njihove seizmičke havarije bi imale nesagledive štete koje bi nastale nizvodno do ušća u dolini Neretve.

U Fondaciji Atelje za društvene promjene, koji se aktivno već godinama bore protiv izgradnje HE Ulog, navode da je posebno problematična Velja strana, koja predstavlja jednu od najnestabilnijih padina u BiH, koja je podložna urušavanju, klizanju i spiranju. U kombinaciji sa jačim zemljotresom i vodenom akumulacijom može da izazove katastrofalnu situaciju nizvodno, prvenstveno u Konjicu i ostalim naseljenim mjestima.

Dozvole je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Koncesija je prvo izdata na 30, a zatim produžena na 50 godina.

(zurnal.info)